Kvalitetan program za knjigovodstvo

Kvalitetan program za knjigovodstvo

U prethodnom delu sam predstavio osnovni cilj galerije knjigovodstvenih programa: pomoći ljudima u potrazi za kvalitetnim programom za knjigovodstvo.

Logično, nameće se odmah pitanje šta je merilo tog kvaliteta, koji su kriterijumi koji određuju da li je neki program kvalitetan ili ne i ko je uopšte ta osoba koja ima autoritet da oceni aplikaciju?

Na žalost, kao što ste mogli u komentarima članka o standardima pročitati, u Srbiji ne postoji nikakav važeći standard za knjigovodstvene programe te samim tim ne postoji ni od strane države propisan set vrednosnih kriterijuma. Ne postoji nijedno državno ili esnafsko sertifikaciono telo, već se revizija vrši od strane revizorskih kuća po nepoznatim kriterijumima. Nema dakle standarda i nema sertifikacionih tela i realno je očekivati da ih neće ni biti u neko skorije vreme.

Kako u takvoj realnoj situaciji dakle galerija knjigovodstvenih programa može uopšte da funkcioniše?

Vox populi

“Svi za jednog, jedan za sve“
“Svi za jednog, jedan za sve“

Odgovor, po mom ličnom mišljenju, je veoma jednostavan kada se u obzir uzmu trenutne prakse ljudi koji tragaju za knjigovodstvenim programom i kada se iskoriste iskustva postojećih rešenja problema rangiranja.

Trenutna praksa ljudi koji tragaju za knjigovodstvenim programom je da pitaju svoje poznanike i svog knjigovođu šta je po njima dobar program. Iz te grupe preporuka se obično nekoliko aplikacija same izdvoje kao “češće preporučene”. Ta se lista dodatno propusti kroz sito finansijskih sredstva koje kupac spreman da uloži u kupovinu. Na kraju se aplikacije iz tog najužeg kruga odabere jedan od programa za knjigovodstvo koji je najčešće preporučen i/ili preporučen od ljudi sa najjačim autoritetom.

Ovaj sistem je dobar jer se zasniva na korišćenju akumuliranog korisničkog iskustva ljudi kojima kupac veruje. Loš je jer ljudi iz okruženja čoveka koji traga za knjigovodstvenim programom znaju samo za programe u svom okruženju, bez jasne predstave o tome koja je ponuda na nivou cele zemlje i regiona. To vodi ka pojavi feudalizacije tržišta knjigovodstvenih programa.

Internet kao socijalna mreža rešava taj problem na taj način što širi krug ljudi koji “savetuju“. Krug ljudi istina time prestaje da bude intiman, ali broj savetnika nadoknađuje to i čak vodi ka objektivnijem vrednosnom sudu.

Konkretizovano na slučaj galerije knjigovodstvenih programa, potrebno je omogućiti svakom od posetioca da savetuje druge posetioce.

Topla voda

U realizaciji upravo navedenog cilja nema potrebe izmišljati toplu vodu, kad već ima sajtova sa rešenjima primenljivim i na slučaj galerije knjigovodstvenih programa.

YouTube

So obzirom da se radi o galeriji video zapisa, logično je krenuti od najvećeg sajta tog tipa – YouTube sajta.

Osnovno merilo vrednosti video zapisa je broj pregleda snimka. Sem toga svakom od korisnika snimak može da se “Svidi” (eng. Like) ili “NeSvidi” (palac dole).
Kao što se da videti na slici gore pregled osobina mog telefona je pregledan 35695 puta. 108 ljudi je glasalo da im se video zapis dopao, a 7 posetioca je glasalo negativno.

Po mom ličnom mišljenju, ovaj model nije potpuno odgovarajući za galeriju knjigovodstvenih programa jer broj pregleda nekog snimka može biti veliki usled sporednih stvari poput interesantnog naziva video snimka. Broj ljudi ljudi kojima se sviđa video zapis je korisniji, ali suštinski to što se “prikaz unosa kalkulacije proizvoda X” dopalo 108 ljudi ne znači ništa precizno o tome koliko je taj unos kalkulacije kvalitetan.

Posebno je problematično pametovanje Google-a (pretpostavljam u želji distanciranja od Facebook “Like only” modela) to što postoji i negativna opcija za glasanje. Na primer: ako imam program X koji ima 100 pozitivnih glasova i 90 negativnih, program Y koji ima 40 pozitivnih i 5 negativnih i program Z koji ima 150 pozitivnih i 200 negativnih, kako ih rangirati jednoznačno i nepobitno?

(YouTube ima takođe komentare, ali oni izlaze iz okvira ovog posta te ih ovde preskačem)

Amazon

Svetski lider u elektronskoj trgovini ima drugačiji pristup

Osnovna razlika je da korisnici Amazon-a ocenjuju proizvod sa 1 do 5 zvezdica. Sam pogled na gornju sliku mi govori detaljnije o samom proizvodu jer vidim da je prosečna ocena na skali od 1 – 5 –> 4.6 što meni kao potencijalnom kupcu govori da se radi o veoma kvalitetnom proizvodu po mišljenju većine ljudi.

Amazon takođe omogućava detaljnije sagledavanje strukture glasova što dodatno pomaže.

(Amazon ima “korisničke opise”, ali oni izlaze iz okvira ovog posta te ih ovde preskačem).

Zvezdice , zvezdice….

Sviđanje kao koncept svojom logičkom unarnošću ne pruža dovoljan nivo informacija o kvalitetu pojave koja se dopada. Kao što sam gore već rekao, 50 “sviđa mi se” od ljudi koji razmišljaju “može da prođe” nije isto kao i 50 “sviđa mi se” od ljudi koji razmišljaju “totalno sam oduševljen ovim”.

Zvezdice/ocene unose drugu dimenziju u taj vrednosni sud i omogućavaju detaljniji pregled. Ipak, korišćenje ocena nameće izazov odabira broja nivoa gradacije optimalnog u meri da zahvati kvalitativne gradacijske nijanse, ali da ne zbuni pritom onog ko ocenjuje.

Da pogledamo primer IMDB.com servisa koji se bavi ocenjivanjem filmova

Amazon ima samo 5 zvezdica. IMDB ima 10 zvezdica. Duplo preciznije ocene ne mogu da budu loše zar ne?

Problem je kako objasniti osobi koja ocenjuje šta određena ocena na skali znači. Možda u slučaju filma na osnovu neke svoje lične procene i možete da ga ocenite sa ocenom od 1 do 10, ali zamislite da gledate 5-to minutni snimak koji pokazuje unos kalkulacije u programu x.  Kada bi ste dali 7, a kada 8?

Takođe ne treba zanemariti i negativan psihološki efekat koji samo ocenjivanje čini na posetioca sajta, jer većina ljudi kada glasa javno se plaši da donese pogrešan sud pa se ne glasa olako već se 3x meri. Samim tim čin glasanja izaziva blagu podsvesnu psihičku napetost koja rezultuje u odsta slučajeva sa “glasaće drugi ja preskačem”. Naravno da se to završi sa tim da veoma mali broj ljudi glasa što može da obezvredi rezultate. Samo kroz bitan broj ljudi koji vrednuju neku pojavu se može dođi do objektivne ocene jer se ona s povećanjem broja glasača uproseči na “tržišno realnu” vrednost.

“Ok, pošto je 10 zvezdica definitivno previše, znači koristićeš 5?” – čitam sad iz tog balončića povrh vaše glave.

Iako je 5 gradacijskih stepena nešto što kroz naše školovanje prihvatamo kao normalno, ja ga neću koristiti na bazi preporuke jedne psihološke studije koju sam čitao nedavno i koja kaže da postojanje 5 gradacijskih stepena vodi ka tome da većina ljudi suočena sa izborom odabere “3-ku” kao vrednosno neutralnu opciju koja je tacno u sredini skale jer ne žele ni da hvale ni da kude te tako izbegavaju suštinski da glasaju.

Ja ću prihvatiti preporuku studije i koristiti skalu od 4 vrednosti koje trenutno objašnjavam:

  • 1 – Katastrofalno loše
  • 2 – Kad bih morao, mogao bih da ga koristim
  • 3 – Završavam posao, ali mrzim da radim u njemu
  • 4 – Zadovoljstvo mi je koristi ovo svakog dana

.
(Ovo je samo radna verzija opisa vrednosti, sugestije su dobrodošle)

Glasanje je lakše u ovom slučaju jer je broj opcija je smanjen za jedan i mali broj opcija je lakše pojasniti. Koju god ocenu da odaberete iznosite svoj polarizovani vrednosni sud: 1,2 – negativno / 3,4 – pozitivno.

Glavno jelo

Sad kad ste koncept nadam se shvatili, da pojasnim njegovu konkretnu manifestaciju  u galeriji knjigovodstvenih programa korišćenjem (u interesu vremena utrošenog na post) proste skice na tabli koju sam slikao telefonom.

Ako pogledate crtež gore desno, videćete da je centralni delu ekrana rezervisan za sam video snimak koji korisnik gleda – npr. prikaz unosa kalkulacije u program X. Iznad videa (pored ostalih stvari koje nisu na ovoj skici) možete da vidite da je na bazi prosečne ocene posetioca sajta program X rangiran kao 4-ti u toj kategoriji. Sa desne strane stranice možete da vidite 5 kvadratića koja prikazuju 5 najboljih videa u toj kategoriji (“unos kalkulacije”)– naravno rangirano na bazi prosečne ocene posetioca sajta.
Naglašavam još jednom da rang lista na ovom ekranu nije “rang lista aplikacija”, već je “rang list aplikacija kod unosa kalkulacije”.

Ovo rešenje ima dve prednosti po posetioca sajta:

  • Pomaže posetiocu sajta koji je došao da pogleda “unos kalkulacije programa X” da shvati da po mišljenju većine ostalih posetioca sajta postoje 3 programa koji imaju bolji “unos kalkulacije” od programa X.
    Tu se vidi konkretna manifestacija gore navedenog “svi za jednog, jedan za sve” ideala gde se kolektivna inteligencija okupljena oko „društvene mreže” galerije knjigovodstvenih programa koristi za dobrobit svih posetioca.
  • Pomaže posetiocu sajta koji nema vremena da pregleda unos kalkulacije u svih “50 programa” (50 x 5 min = 4 sata) da koristi utrošeno vreme ostalih posetioca sajta koji su pregledali video zapise i svojim glasovima preporučili nekoliko video zapisa koje on može da pogleda sa dobrom verovatnoćom da je njegov favorit među njima. (Naravno da će biti omogućeno onom ko ima vremena da ako želi dobije celu rang listu
    .

Mućke

Za detaljno objašnjenje kako planiram da sprečim malverzacije moraćete da sačekate sledeći post gde ću govoriti o kreiranju naloga i ulozi Facebook-a u galeriji knjigovodstvenih programa.

Za potrebe ovog posta mogu samo da kažem da verujem da se malverzacije mogu sprečiti time što:

  • anonimni posetioci neće imati pravo glasa (mogu da gledaju i koriste sajt koliko god žele, ali da glasaju moraju da se prijave)
  • sa popularizacijom sajta broj posetioca će rasti i verujem da će veliki broj njih glasati te će taj konstantni priliv glasova neizostavno sa vremenom korigovati sve anomalije načinjene “namešteni glasovima”

(Više o ovoj temi u članku o korisničkim nalozima i prijavi na sistem)

Zaključak

Eto čuli ste u ovom postu jedan detalj u vezi implementacije galerije knjigovodstvenih programa koju pravim.

Evo i mojih pitanja za vas na ovu temu:

  • Da li se slažete da je ocena bolja od sviđanja?
  • Koji je optimalni broj zvezdica po vama?
  • Kako bi ste vi objasnili “normalnim jezikom” značenje određenih ocena?
  • Da li vam se dopada koncept top funkcionalnih 5 sa strane?
  • Da li bi ste pored prosečne ocene dodali još neki kriterijum rangiranja?

Nestrpljiv da čuje odgovore,
Nikola D’Artagnan Malović

Galerija knjigovodstvenih programa

 

Nepisano pravilo predstavljanja ideje investitorima je:

.
Drugim rečima podjednako su bitni i vaša usluga/proizvod/ideja kao i problem koji rešavate. Koliko god vaša ideja bila cool, bez problema koje rešava osuđena je da hvata prašinu na polici uspomena pored Google Wave-a.

Da pogledamo kako izgledaju ta dva slajda u vezi moje ideje za novi projekat pod imenom “Galerija knjigovodstvenih programa”.

Suština ideje

Galerija knjigovodstvenih programa je sajt namenjen ljudima koji tragaju za knjigovodstvenim programom koji sadrži tekstualne i video opise knjigovodstvenih programa koji su prezentirani na način koji omogućava brzo i jednostavno pronalaženje knjigovodstvenog programa po meri korisnika.

Par dodatnih bitnih napomena:

  • Sajt je namenjen kako knjigovodstvenim profesionalcima tako i vlasnicima malih preduzeća.
  • Sajt će se u velikoj meri oslanjati na “kolektivnu inteligenciju” (eng. social networking)

Definicija problema

Već sam nekoliko puta spominjao “feudalizacija tržišta knjigovodstvenih programa” kao pojavu koja se okarakteriše time što korisnik program bira na osnovu preporuka svog okruženja koje je i samo tako odabralo program. To na kraju rezultuje da se distribucija knjigovodstvenih programa u Srbiji odvija po principu “poluprečnika od 50 km od mesta gde živim” što je loše za korisnike knjigovodstvenih programa jer nemaju uvid u kompletnu ponudu na tržištu te samim tim možda propuštaju neki program za knjigovodstvo koji im više odgovara od ovog koji kupuju u svom feudu.

Po mom mišljenju situacija je takva kakva je usled dva glavna faktora:

  • otežano otkrivanje postojećih programa za knjigovodstvo na tržištu (eng. discoverability)
  • otežano donošenje objektivnog vrednosnog suda upoređivanjem ponuđenih knjigovodstvenih programa (eng. comparability)

Otkrivanje ponude knjigovodstvenih programa

Prvi problem sam ja lično iskusio na svojoj koži kada sam pre 6 meseci pokušao da pronađem program za svog prijatelja preko interneta. Znam da će većina ljudi reći odmah: ”Ovo je Srbija, kakav internet”, ali ako ne mogu da se informišem o ponudi na tržištu knjigovodstvenih programa preko interneta, na koji to drugi način to mogu?

Najbolji pokušaj u ovom pravcu je definitivno kolekcija od 200 linkova New Dimension-a, ali kada sam ih ja gledao pola od njih su bili mrtvi, dosta su firme koje sudeći po sajtovima se bave knjigovodstvenim programima kao sporednom delatnošću itd.. Takođe da bi se došlo do ove kolekcije linkova neko mora da zna da na sajtu jednog proizvođača programa postoji stavka u meniju gde treba kliknuti da bi se spisak video. Hvale vredan potez New Dimension-a tako po meni nema neku veliku upotrebnu vrednost za stvarne ljude koji tragaju za knjigovodstvenim programom po svojoj meri.

Takođe, da prikupim neki pristojan nivo informacija ja sam morao da utrošim 10 tak večeri pretraživanja interneta što je neprihvatljivo velika količina vremena za većinu ljudi koji samo tragaju za programom.

Galerija knjigovodstvenih programa rešava ovaj problem time što će se na samo jednom mestu nalaziti podaci i prezentacije svih knjigovodstvenih programa u regionu. Da bi se olakšalo pronalaženje tog jednog jedinog mesta, ja sam odlučio da za galeriju knjigovodstvenih programa iskoristim jedan od najboljih domena koje posedujem: www.knjigovodstveniprogrami.com.

Jeste Balkan – Balkan, ali ljudi su ljudi i na Balkanu i van njega. Preko jedne “ slične galerije” se skinulo skoro već 10 milijardi programa za iPhone. Još niste ubeđeni? Pročitajte onda o tome tekst na engleskom o tome kako je otvaranje galerije programa za Mac računare povećalo za 1800% dnevni priliv novih korisnika popularne aplikacije za hvatanje beleški Evernote


Poređenje knjigovodstvenih programa

Sad kada smo rešili prvu polovinu problema koji nastaju pri traganju za knjigovodstvenim programom, preostao ke  je samo druga polovina problema:

“Kako da uporedim ovih 50 programa i vidim koji od njih MENI najviše odgovara”

S obzirom na prirodu ovog članka, konkretne detalje ćemo odložiti za naredne postove u ovoj seriji, a ovde prodiskutovati ovaj problem samo iz konceptualnog ugla.

Programe je teško uporediti jer:

  • svaki od programa izgleda potpuno drugačije
  • svaki od programa ima različit skup funkcionalnosti koji podržava
  • kako da testiram rad programa koji po prvi put vidim?
  • dokumentacija i video materijal na sajtu (ako ih uopšte ima) proizvođača su fokusirane na stvari koje mene ne zanimaju, a nema nekih koje me zanimaju.
  • nemam vremena da pročitam knjigu od  145 stranica ili da odgledam 7 sati video materijala da bi stekao sud o samo jednom programu.

.
Da bi ove i slične probleme razrešila, galerija knjigovodstvenih programa se drži suštine iznesene u u prvom slajdu i uvek štiti interese svojih posetioca kojima je namenjena – ljudima koji tragaju za knjigovodstvenim programom.

Tako je korak broj 1, dedukovanje koje su to svakodnevne poslovne aktivnosti koje većina ljudi vrši u toku dana. Na primer: unos MP kalkulacije , prodaja robe kupcu preko MP računa,  itd…

Kada se identifikuju te svakodnevne aktivnosti (koje naravno pokrivaju ceo spektar aktivnosti koje firme vrše – ne samo MP) onda se za svaku od njih definiše minimalni skup scenarija koji se vrše unutar te aktivnosti. Npr. aktivnost: unos mp kalkulacije treba demonstrirati u scenarijima kao što su kada je novi dobavljač, kada je novi artikl, kada se šifra artikla ne zna nego pretražuje iz nekog šifarnika itd …

Obavezni princip u definisanju aktivnosti i scenarija je da budu striktno ograničeni na stvarno često izvršavane poslovne operacije. U ovoj fazi prodaje, prikazivati sve ekstra mogućnosti koje neki program ima je kontra produktivno po čoveka koji bira programe jer otežava poređenje. Osnovni cilj galerije knjigovodstvenih programa ponavljam je samo jedan: raditi u interesu ljudi koji tragaju za knjigovodstvenim programima. Jednom kada korisnik načelno odluči koji mu se programi od “50 ponuđenih” dopadaju, galerija knjigovodstvenih programa će ih rado sprovesti ka .sajtovima samih proizvođača gde se mogu informisati detaljno o kandidatima iz užeg izbora.

S obzirom da su aktivnosti striktne i fokusirane, za predstavljanje kako knjigovodstveni program izgleda prilikom vršenja bi trebalo da bude dovoljno malo vremena. Na primer, za predstavljanje unosa MP kalkulacije u gore spomenutim scenarijima je dovoljno 5 minuta.

Ako bi na primer bude postojalo 15 definisanih aktivnosti, svaki od programa biće predstavljen kroz 15 fokusirana video zapisa gde je svaki od njih 5 minuta dugačak. Drugim rečima, svaki program bi bio predstavljen sa 75 minuta iseckanih funkcionalno na 15 dela.

Šta se dobija ovim seckanjem na aktivnosti?

Ako sam ja vlasnik preduzeća koje ima samo jedan maloprodajni objekat, mene recimo ne zanimaju uopšte VP funkcionalnost i proizvodnja, zanima me srednje izdavanje MP računa, a posebno me zanima rad sa fiskalnom kasom, naručivanje robe itd.

Potpuno drugačije stvari zanimaju vlasnika knjigovodstvene agencije, vlasnika ugostiteljskog objekta, pekare itd. Poenta je da svako od posetioca može da se brzo i efikasno fokusira na oblasti koje ga baš zanimaju.

Tako na primer, ako mene zanima primarno  MP kalkulacija ja mogu da pogledam kako unos MP kalkulacije (u potpuno identičnim scenarijima) izgleda u svim programima.

Ova “horizontalna uporedivost funkcije programa” naravno ne isključuje “vertikalni pregled“. Recimo da mene Pantheon oduševi u unosu MP kalkulacija u tolikoj meri da me zanima da proverim kako Pantheon izgleda u ostalim oblastima. Galerija knjigovodstvenih programa će naravno omogućiti i to te ćete ako želite moći da se počastite sa 75 minuta video materijala koji pokazuje DataLab Pantheon od korica do korica.

Kako, gde, šta, ali…

Da napravimo ovde kratku pauzu, pre nego što krenemo sa trećim slajdom,  da vidimo da li ima nekih pitanja u vezi gore izložene suštine i problema koji rešava galerija knjigovodstvenih programa.

Da li vidite neku kardinalnu grešku u rezonovanju, misiji i konceptu? Da li se uopšte slažete da problem feudalizacije tržišta postoji? Kakva su vaša lična iskustva kada ste tragali za knjigovodstvenim programom za vaše preduzeće?

Pobednik vremena

Moji roditelji su imali Renault 4 koji ja pamtim po udobnim sedištima, naopako jedinstvenom (čitaj: uber cool) menjaču, obliku cipele i reklami iz 80-tih inspirisanu Max Max-om.

Renault 4 – “Pobednik vremena“

Na žalost (ili na sreću – kako ko gleda), Renault 4 nije predmet ovog članka, ne proizvodi se dekadama te ga hajmo ostaviti memli istorije. Umesto njega, ovaj članak će se pozabaviti jednim njegovim ne manje bitnim vršnjakom: matričnim štampačem.

Knjigovodstveni programi sa podrškom za matrične štampače

U 2003-oj, najbolji način da nasmejte knjigovodstvenu agenciju tokom predstavljanja svog programa je da kažete da vaš Windows program ne podržava štampu u tekstualnom modu. “Nema matričnog štampača?” je bio uzvik (uobičajeno par oktava viši) koji je označavao uvek moment kada vlasnik knjigovodstvenog birao prelazi iz “slušam te” moda u “gde-li-ću-za-ručak-razmišljanje-praćeno-gašenjem-čula-sluha-i-slepo-klimanje-glavom”

S obzirom da smo evo već u 2011-oj i da ja nisam video matrični štampač već 5+ godina, ja sam iskreno bio mišljenja da su matrični štampači iščezli čak i kod nas, ali pre nekoliko dana reših da testiram svoj stav. Većina ljudi koje sam pitao (vlasnika malih preduzeća) su potvrdila moj stav: niko više ne koristi matrične štampače, te sam ja do danas verovao da neću morati da se opet zlopatim disproporcionalnim izveštajima za matrične štampače.

Međutim, danas mi je sve to palo u vodu kada mi je Milovan Kick-Ass-Knjigovodja na četu rekao da velika većina faktura koje dobijaju njegovi klijenti od svojih dobavljača je rađena i dan danas matričnim štampačima. Čak mi je rekao da i veći deo njegovih korisnika (neki od njih firme sasvim pristojne veličine) koristi i dan danas matrični štampač.

Naravno da sam ga pitao:”Ali zašto i dan danas se koriste štampači”
Odgovor: ”Jeftiniji su mnogo papir, toner i štampa u više kopija”

Tako sam i ja došao do odluke da, pre nego što kapituliram pred matričnim štampačem, proverim ovu tvrdnju i evo posta.

Koliko se štampači uopšte koriste?

Ako se uzme u obzir da u godini ima 264 radnih dana, mislim da je neki obim od hiljadu faktura godišnje sasvim reprezentativan kao uzorak. Naravno da ima firmi koje štampaju više i onih koje štampaju manje, ali je hiljadu verujem mnogo veća od njihove medijane. Plus, okrugla je brojka pa se lako računa Smeško

Nameće se takođe pitanje u koliko se kopija tih 1000 faktura štampa? Meni je izgledalo logična pretpostavka da se radi u dva primerka (jedan za kupca, jedan za dobavljača), ali mi je Milovan pojasnio da ima firmi koje štampaju u 4 primerka (1 kupcu, jedan komercijali, jedan ide računovodstvu, jedan malom Perici …) Za potrebe ovog članka preskočiću kritiku ovog drugog model i uzeti ga zdravo za gotovo.

Znači, u ovom postu se radi o primeru 1000 računa/faktura odštampanih u 2 i 4 primerka.

Matrični i laserski štampači

Standardni laserski štampač kod nas (kako mi je rečeno) je HP LaserJet 1010, ali pošto se on izgleda ne proizvodi više pretpostavljam da je nov bio u rangu HP 1102 štampača, čija je cena 11.000 dinara. Za firme koje imaju veći obim štampe HP 1010 je verovatno nedovoljan, te se u takvim slučajevima štampači poput Lexmark E260 sa 33 stranice u minuti su verovatno adekvatnije i dalje po prihvatljivoj ceni oko 13.000 dinara.

Cena matričnog LX 300 štampača je skandaloznih 26.000 dinara. O kvalitetu i brzini štampe kao i nivou buke koji kreira mislim da nema smisla trošiti reči

Sapienti sat, idemo dalje…

Tabuliri i tabaci

Jedna od prednosti matričnog štampača je što može da štampa više kopija.
Tabulir kutija a4 formata sa 1 dodatnom kopijom (“1+1”) od 900 preklopa/stranica košta 1330 dinara.
Odštampati 1000 računa u 2 kopije tako sa ovim tabulirom košta 1470 dinara (1.47 dinara po računu).
Odštampati 1000 računa u 4 kopije tako sa ovim tabulirom košta 3940 dinara (3.94 dinara po računu).


.

Tabulir kutija a4 formata sa 3 dodatne kopije (“1+3”) od 450 preklopa košta 1550 dinara,
Odštampati 1000 računa u 2 kopije sa ovim tabulirom teoretski košta 1722 dinara (1.72 dinara po računu).
Odštampati 1000 računa u 4 kopije tako sa ovim tabulirom košta 3444 dinara (3.44 dinara po računu).

.
Tabak A4 papira od 500 lista za laserski štampač košta 429 dinara,
Odštampati 1000 računa u 2 kopije sa ovim papirom teoretski košta 1716 dinara (1.72 dinara po računu).
Odštampati 1000 računa u 4 kopije tako sa ovim papirom košta 3432 dinara (3.43 dinara po računu).

Evo i uporedne tabele koja prikazuje cene papira
.
Varijanta Tabulir 1+1 Tabulir 1+3 Tabak laserskog papira
1000 računa u 2 kopije 1470 din 1722 din. 1716 din.
1000 računa u 4 kopije 3940 din. 3432 din. 3432 din.

Ako štampate matričnim štampačem uštedećete u najboljem slučaju na papiru 246 dinara godišnje.

Toneri i ribboni

Ovo je definitivno kategorija gde matrični štampač je neosporno jeftiniji sa svojih 500 dinara cene za traku štampača. Svi moji pokušaji da nađem negde podatak koliko kopija traka izvuče su propali, tako da joj priznajem “neograničen broj kopija” te samim tim cena utrošenog banera po stranici teži nuli.

Toner za HP 1010 štampač košta oko 2000 dinara i može da odštampa 2000 kopija te je cena utrošenog tonera po odštampanoj stranici jedan dinar. (Toneri polovnih i starijih štampača koštaju i manje od 0.5 dinara/stranici, ali za potrebe ovog članka to preskačem)

Dakle, da na laseru odštampate 1000 računa u 2 kopije –> 2000 dinara je vrednosti utrošenog tonera. 1000 računa u 4 kopije –> 4000 dinara vrednost utrošenog tonera.

Suma sumarum

Ako ste neko ko tek otvara firmu, samo odlukom da kupite laserski štampač štedite dovoljno novca da pokrijete utrošak tonera u sledećih 3-5 godina (punjenje za bar 15000 stranica). Ja stvarno ne vidim što bi IKO odabrao matrični štampač u ovom slučaju.

U slučaju da imate već laserski štampač, znajte da trošite mesečno dodatnih 3 evra (4000 dinara ekstra troška za toner) u odnosu da koristite matrični štampač-

U slučaju da imate već matrični štampač, zar je vaš duševni mir vredan tih 3 evra mesečno? Zar je tih 3 evra vrednije od stida koji verovatno osećate šaljući svom kupcu fakturu odštampanu na matričnom štampaču?
Zar nije bolje da platite tih 3 evra više i pošaljete fakturu koja po sadržaju i formi izgleda profesionalno i samim tim širi isti takav utisak o vama?

Posle ove računice koju sam ja izveo, ja stvarno ne razumem ljude koji koriste matrične štampače u 2011-oj.

Šta vi mislite o ovome? Koliko papira odštampanih matričnim štampačem prolaze kroz vaše preduzeće? Da li sam propustio neku prednost matričnih štampača? Da li podržavate matrične štampače u vašem programu /ako ste proizvođač knjigovodstvenih programa/

Hoćemo da penzionišemo već jednom te matrične štampače?

Vaš iskreno skeptičan,
Nikola DotMatrix Malović

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)