Čamac, tanker i gliser

“Korisnici se dele na dve grupe: oni koji su izgubili podatke i oni koji će ih tek izgubiti”

Poslovanje svakog preduzeća će u narednih par godina zavisiti u velikoj meri od elektronskih dokumenata koji se šalju i primaju od poslovnih partnera, državnih organa itd.

Razloge zašto mislim da će do toga doći sam već izneo u prethodnom članku, tako da se u ovom postu fokusiram na suštinu problema upravljanja elektronskim dokumentima i koja su rešenja za te probleme.

Da bi shvatili u čemu je problem sa obračunim zarada i elektronskim dokumentima hajde da pogledamo kako izgleda jedan obračun zarade…

Obračun zarade i elektronska dokumenta

Da bi se zarada obračunala prvo moraju da se oformi kadrovska evidencija unošenjem podataka zaposlenih.

Za svakog zaposlenog postoji jedan određeni broj dokumenata koji se obično kreira u elektronskom formatu ili čuva kao skenirani dokument: ugovor o radu, radna knjižica, diploma i sl.

Kada se zarada obračuna, kao rezultatog tog obračuna se kreiraju nekoliko dokumenata: OZ obrazac (1 po radniku), specifikacija obračuna, dokumenta za trudnice itd.

Takođe se kreira i PPP PD obrazac u XML formatu koji opisuje obračunatu zaradu i koji se šalje poreskoj upravi koja ga validira i knjiži.

Način na koji se slanje obavlja je sledeći: isplatilac kriera fajl, snimi ga u određeni folder na svom računaru, zatim odlazi na PU portal, prijavljuje se, ide kroz menije i ekrane, klikne na dugme upload, nađe folder gde je xml fajl snimljen i klikne ok.

Kada poreska uprava proknjiži potvrdu, nakon nekog vremena na osnovu predate prijave kreira dva dokumenta:

  • potvrdu o prijemu
  • uputstvo o plaćanju koje sadrži u sebi poziv na broj (BOP) sa kojim se uplata obaveza mora obaviti.

Ta dva dokumenta su fajlovi koji se nalaze takođe na PU portalu i koji se preuzimaju sa različitih mesta na PU portalu u PDF ili u XML formatu.

Za oba dokumenta korisnik mora da ponovi istu proceduru:

  • pronađe na PU portalu gde se nalazi link za skidanje dokumenta
  • desni klik, Save as meni u browseru
  • 10 klika – traži po kompjuteru gde da se fajl snimi.

Kada isplatioc ta dva dokumenta napokon dobavi onda prelazi na sledeći korak:

  • popuni nalog za prenos kojim se isplaćuju zbirne obaveze za doprinose i poreze
  • za svakog radnika koji prima zaradu preko računa popuni nalog za prenos neto zarade sa BOP pozivom na broj
  • za radnike koji primaju novac u gotovini kriera zbirni nalog za podizanje gotovine i spisak za isplatu sa blagajne

Isplatioc tada dobijene naloge nosi u banku ili učitava u svoj eBanking klijent i “pušta platu”

Na kraju, kada stigne izvod banke koji potvrđuje da su sredstva isplaćena, kreira se specifikacija obračuna na osnovu koje se formira knjižni nalog i isplaćena zarada iskazuje u glavnoj knjizi.

Šta je problem?

Kao što vidite postoji hrpa dokumenata koji se javljaju u ovom procesu čije je skladištenje:

  • kompleksno – neke dokumente mi kreiramo, neke dobijamo od PU, neke šaljemo banci, neke koristimo u knjigovodstvu. Dokumenti su u raznoraznim formatima: pdf, xml, jpg . Neki su namenjeni ljudima neki mašinama.
  • komplikovano – svaki dokument treba skinuti sa raznih mesta, pronaći odgovarajuće mesto na računaru gde da se snimi i odakle da se učita. Proces nije težak, ali oduzima vreme i živce. Ovo vodi ka tome da se dokumenta snimaju na desktop, jedna preko drugih itd i posle par dana niko više ne zna gde se šta nalazi.
  • odgovorno – u situaciji kada se razmenjuju SAMO elektronska dokumenta i kada su ona osnova za knjiženje, ta se dokumenta morau uskladištiti i čuvati. Šta ako se računar pokvari? Šta ako se dokumenta obrišu jer su bila na desktopu i reinstalacija windowsa ih je obrisala.
    Važnost ovoga sam osetio na svojojoj koži pre par meseci kad mi je PU tražila da im dostavim potvrdu o prijemu poreske prijave jer NE MOGU DA NAĐU U RAČUNARU moju prijavu.
  • neproduktivno – gore opisana procedura opisuje proces predaje obračuna jedne zarade. Ista procedura i isti broj dokumenata se kreira i za druge vidove zarade kao što su: zakup lokala, isplata stipendije, isplata putnih troškova, ugovora o delu itd. Za svaki od njih, se cela priča ponavlja.
  • nekolaborativno – sva dokumenta koje ja snimim na svoj računar su dostupna samo meni, a moj knjigovođa i moj ekolege im ne mogu pristupiti. Možda izgleda nebitno na primeru obračuna zarada, ali je obračun zarada samo jedna pojavna manifestactacija – za par godina većina dokumenata sa kojim preduzeće dolazi u dodir će biti elektronski
    .

Da razumemo u potpunosti koliki je problem skladištenje i procesiranje dokumenata, moramo uzeti u obzir da se u Srbiji u glavnom vrše od strane knjigovođa  tako da jedan knjigovođa recimo koji ima 50-tak klijenata, mesečno prolazi kroz gore opisnai proces stotinama puta.

Koje je rešenje?

Po mom skromnom mišljenju postoje tri osnovna rešenja:

  • Čamac sa veslima rešenje
  • Tanker rešenje
  • Gliser rešenje

Svako od ovih tri rešenja rešava problem na pdređeni način, ima svoje mane i prednosti u zavisnosti od preduzeća koje se susreće sa problemom. Ne postoji jedno jedino pravo rešenje, tako da ću ja pokušati da objansim koje su prednosit i mane ova tri pristupa pa vi presudite sami.

Čamac

je rešenje prisutno u bar 92.73% preduzeća kod nas i izgleda otprilike ovako:

  • kupi za računar poseban hard disk ili usb stick ili se odvoji zasebna particija gde će sva elektronska dokumenta biti snimljena
  • krieraj na njemu folder i u tom folderu podfoldere po godinama, pa onda po klijentima, pa onda po mesecima, pa onda po tipovima dokumenata itd itd
  • svaki dokument sa kojim radiš pažljivo i strpljivo snimi u pravi folder gde pripada
  • periodično radi backup na CD ili na neki memory stick.

Prvi problem sa ovim rešenjem je to što se u praksi nakon nekog vremena taj backup ne radi redovno.

Ovaj je problem na sreću lako rešiv tako što se koristi program koji besplatno i automatski kopiju datog folder snima nepsrestano putem interneta na neko udaljeno mesto. Pošto je proces automatski i kopije fajlova se ne nalaze na računaru, sigurnost arhive je time rešena.

Moja preporuka za ovo je da koristite progam Microsoft OneDrive koji Vam potpuno besplatno obezbeđuje 7 Gb arhivu u oblaku sa automatskom sinhronizacijom itd.

Drugi mnogo ozbiljniji problem sa ovim rešenjem je u tome što polazi od toga da ćemo osoba koja radi sa elektronskim dokumentima imati uvek znanja, vremena i živaca da pronađe i odloži fajlove u foldere gde treba da pripadaju. Ovo možda zvuči kao minorni problem, ali kada to radite 100x na dan verujte da počinje da smeta i disciplinu zamenjuje “snimiću na desktop jer sam u gužvi a posle…”. S povećanjem broja ljudi koji to rade (npr. u knjigovodstvenim agencijama) povećava se i veličina ovog problema i za njega po mom iskustvu nema dugoročnog rešenja.

Čamac sa veslima ima smisla ako je reka mirna, mali broj putnika i ne smeta vam da veslate

Tanker

Rešenja ovog tipa se odlikuju time da se kupi specijalizovani softer za upravljanje dokumentacijom (Document Managment System) koji je obično zadovoljava neke ISO standarde, ima 1000 opcija za definisanje ko šta, kad i kako može da radi sa dokumentima, kako se dokumenti klasifikuju itd itd.

Primer ovakvog specijalizovanog rešenja kod nas je NetDokumenti koji pokriva većinu potreba ozbiljnih preduzeća za upravljanjem dokumentima i koji je dostupan kao open source tako da ga možete prilagoditi sopstvenim potrebama.

Prvi problem sa rešenjima ovog tipa je što su preglomazna.

Malim preduzećima sa par zaposlenih veliki deo funkcija koje nude DMS rešenja je nepotreban, korišćenje je prekomplikovano za njihove jednostavne poslovne procese.

Drugi problem sa rešenjima ovog tipa je štp su tangentna.

Naime, radi se o “još jednom programu” koji mora da se  nauči kako da se koristi i koji je potpuno odvojen od ostalih programa koje preduzeće koristi. Knjigovođa koji ceo dan provodi u knjigovodstvenom programu da bi radio sa elektronskim dokumentima mora da prelazi u zaseban program da bi učitao ili sačuvao dokument.

Tanker ima smisla ako želite da prevezete milione barela nafte preko okeana
do dovoljno velike luke gde može da se ukotvi.

Gliser

Pre par godina je pokojni Steve Jobs pozvao osnivača Dropbox-a (cloud skladište dokumenata) na večeru tokom koje je pokušao da ga ubedi da proda Apple-u svoju firmu te bi tako Apple dobio cloud skladište fajlova.

Dru je ponudu za prodaju od nekoliko milijardi odbio, na šta je Steve Jobs navodno odgovorio da je “cloud skladište datoteka funkcija proizvoda, a ne sam proizvod” (feature and not a product).

Gliser rešenje problema skladištenja dokumenata su manifestacija ovog stava, gde se u postojeće poslovne aplikacije dograđuju delovi za skladištenje podataka.

Tako na primer ako pogledamo kako izgleda ekran za otvaranje dokumenta u Microsof Word 2013 aplikaciji videćemo da u sam Word je ugrađena mogučnost učitavanja fajla direktno sa mog OneDrive foldera u oblaku tako da ne moram da izlazim iz programa da radim sa elektronskom arhivom.

U slučaju knjigovodstvenih programa, ovakav pristup možete videti u slučaju SAOP aplikacije gde se u samom unosu fakture klikom na dugme može pridodati skenirani dokument itd.

Prednost ovog rešenja je očigledna jer rešava nedostatke koje tanker rešenje ima: korisnik ne napušt a primarni progrma u kome radi, ne mora da se posebno obučava ird.

Mana ovog rešenja je to što ako nema složene mogućnosti koje zasebno DMS rešenje ima o upravljanju i korišćenju okumenata.

Namena glisera je da brzo preveze nekolicinu putnika od tačke A do tačke B. Nije sposoban da nosi preveliki tovar i ne služi ničemu drugom. Uglavnom je okačen na palubi tankera i koristi se kada tanker ne može bliže da priđe obali zbog dubokog gaza za prevoz posade do obale.

Šta dalje?

U ovom postu smo priču o problematici i značaju upravljanja elektronskim dokumentima nastavili detaljnijim ilustrovanjem prirode problema sa kojim se preduzeće susreće u radu sa elektronskim dokumentima.

U sledećem članku, priču nastavljam opisivanjem kako moj knjigovodstveni program Papiri konkretno rešava pitanje elektronske arhive na način koji je verujem optimalan po korisnike.

Do tad…

1.039 thoughts on “Čamac, tanker i gliser

  1. Dobra analiza…

    Poreska uprava je dodatno zakomlikovala problem jer nema smislene nazive fajlova koji se preuzimaju sa portala eporezi.
    Npr. fajl se zove „taxreport“ i slično pa i pored dobre organizacije morate menjati i nazive fajlova.
    Pomoglo bi kada bi PU automatski generisala nazive npr. „pib-obračunski_period“ ili „naziv_firme-obračunski_period“.

    Srdačan pozdrav.

  2. Analiza je sasvim ispravna. U narednom periodu će se desiti krupne promene u prelasku dokumentacije iz papirne u elektronsku. Ali, kao i svaka novina kod nas, i ova će biti izložena velikom broju deformacija, jer će armija knjigovođa nastojati da i dalje ima sve „na papiru“, državni organi će po običaju terati svoju priču i pronalaziti neverovatne načine da svima zagorčaju život. Zato je veoma bitno ponuditi tržištu gotova kvalitetna rešenja koja će ublažiti ove turbulencije.

    Udruženje proizvođača softvera Srbije već neko vreme radi na nekim aspektima ovih problema (razmena e-faktura, poboljšanje javnih e-dokumenata itd). Nedavno smo pokrenuli otvoren forum koji je posvećen ovakvim pitanjima (upss.rs/forum). Trudimo se da okupimo na jednom mestu softverske firme i državne organe kako bismo mogli da razmenimo iskustva i rešimo probleme pre nego što oni nastanu ili izmaknu kontroli.

    Pozdrav, NB

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)