Iz šupljeg u prazno

Obračun zarade od 31.05.2013

U „Sl. glasniku RS“, br. 47/13, od 29. maja 2013. godine objavljen je set poreskih zakona, od kojih Zakon o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje su stupili na snagu 30. maja 2013. godine.

Najvažnije novine u vezi sa ova dva zakona su sledeće:

  1. smanjena je stopa poreza na zarade sa 12% na 10%;
  2. povećan je neoporezivi iznos zarade sa 8.776 dinara na 11.000 dinara;
  3. povećana je stopa doprinosa za PIO za zarade koja se plaća na teret zaposlenog sa 11% na 13% (stopa doprinosa za PIO na teret poslodavca ostala je nepromenjena 11%).
  4. stopa doprinosa za PIO za ostala primanja (autorski ugovor, ugovor o delu itd.) povećana je sa 22% na 24%.
  5. Isplatioci koji su do dana početka primene ovih zakona izvršili isplatu dela zarade, odnosno plate i naknade zarade, odnosno plate obračunavaju i plaćaju porez na zarade u skladu sa dosadašnjim odredbama zakona zaključno sa konačnom isplatom te zarade, odnosno plate i naknade zarade, odnosno plate.

Da pogledamo efekte ukratko ovih promena…

Primer obračuna zarade nakon 31.05.2013

Ako uzmemo i saberemo sve procente doprinosa i poreza koji sa neto čine bruto zaradu dobijemo sledeći izraz

10% + 13 % + 6,15% + 0,75% = 29.9% ili 0.299

tako da imajući u vidu to opštu formulu za ubrućivanje možemo da napišemo jednostavno

B = (N – POR.OSL) / 0.701

Zaključak: koeficijent ubrućivanja se nije promenio u odnosu na prethodni obračun – sasvim logično jer je za 2% povećan PIO doprinos, a za 2% smanjen porez tako da je zbir ostao isti.

Poresko oslobođenje sa novim parametrima se obračunava po novom

POR. OSL = 11.000 din x 10% poreza = 1.100 din.

dok je prethodno bio

POR. OSL = 8.776 din x 12% poreza = 1.053,12 din.

Da pogledamo sad razlike u iznosima poreza i doprinosa malo detaljnije

Ako uzmemo za primer neto obračun zarade Mike Mikića u Papirima sa novim parametrima vidimo sledeće podatke:

Ako na ekranu obračuna papira promenimo datum na datum pre 1.6, u obračunu će se koristiti stari parametri te su i izračunati parametri različiti

Ako uporedim cifre

pre 01.06-og:

  • neto         50.000,00 din
  • porez         7.325,80 din.
  • doprinosi  12.498,56 din.
  • bruto        69.824,37 din.

posle 01.06.-og:

  • neto         50.000,00 din
  • porez         5.875,75 din.
  • doprinosi  13.881,56 din.
  • bruto        69.757,49 din.

dolazim do zaključka da ove promene nemaju nikakv efekt ni na poslodavca ni na zaposlenog – tako da ta priča vlasti otpada.

Ako se pogledaju cifre koje su se promenile onda je jasno šta se desilo – dodatnih 2% bruto zarade je prešlo sa poreza na PIO doprinose i to po hitnom postupku (vidi stavku #5 gore) i to baš u momentu kada su se političari ganjali oko toga te hoće ili neće biti zamrzavanja penzija.

Eto sad znamo kako neće biti zamrzavanja, svi zaposleni u Srbiji finansiraju to sa dodatna 2% od svojih zarada.

Iz šupljeg u prazno.

1.017 thoughts on “Iz šupljeg u prazno

  1. U Srbiji se porez uplaćuje po opštinama gde su zaposleni prijavljeni – znači novac ide lokalnim samoupravama…
    Što se doprinosa PIO tiče – on ide u rupu bez dna.

    Dakle, NIJE iz šupljeg u prazno (nego iz šupljeg u rupu!) – zakida se na lokalu da bi PIO fond preživeo (a da se to ne prelomi preko grbače poslodavaca: vidimo u Vašoj računici da je razlika NEZNATNA, čak ide u korist poslodavca – „za šaku dinara“)

  2. Zaposleni nisu ovim izmenama počeli da finansiraju ništa dodatno. Od njih se uzima isto što se i do sada uzimalo na ime poreza i doprinosa. Jedino su pare iz poreza koje su bile OPŠTINSKI PRIHOD prebačene u doprinose koji su REPUBLIČKI PRIHOD. Dakle iz opštinskog budžeta preneto je u republički budžet. Prema tome, penzije u Srbiji će ovoga puta finansirati opštine – što je jako dobro rešenje, inače bi te pare i onako trošili na svoje velike plate, na primanje novih zaposlenih (po babu i po stričevima) i na druge stvari koje nemaju veze sa razvojem opštine, napretkom i domaćinskim ekonomisanjem.

    1. Ok, niko ne spori deo o metastaziranom broju novozaposlenih koji ni sami ne znaju šta im je posao (npr. čuo sam da je u mojoj Ćupriji svojevremeno bilo na platnom spisku troje spasioca – problem je jedini što bazen nemamo jedno 20 godina), ali je to po meni drugi tip problema koji nema veze sa ovim.

      U Srbiji na 1.15 radno zaposlenih dolazi 1 penzioner što imajući u vidu da je penzioni fond 90-tih nestao postavlja pitanje kako se penzije plaćaju – naravno pitanje bez pravog odgovora. O tome da je 75% tih radno zaposlenih zaposleno uneproizvodnom sektoru i da samo 25% proizvodi kao neku vrednost ovde ne bih takodje.

      Ono o cemu bih ovde su porodiljska i trudnička koja kasne mesecima i o školama u mom radnom gradu gde umest 4 x 30 učenika u razredu ne mogu da skupe ni 3 x 18 ove godine. Umesto da ulažemo u penzionere, bolje da smo te par euložili u porodilje i budućnost, umesto u PIO da idu u zdravstvo.

      Neko će sigurno reći da nisam fer prema penzionerima, da su oni odvajali ceo život od svoje plate i da samo svoje pare (mizerne penzije) troše danas.

      Ja radim i živim u Češkoj evo već 8 godina i svakog meseca za te 7 godine u proseku odvajam bar 500 evra za penzioni fond. Ako doživim penziju ovde sa punim radnim stažom i uplatim tako preko 200.000 evra u penzioni fond, čeka me penzija od oko 320 evra, koliku prima istu i neko ko je recimo uplaćivao 100 evra mesečno.

      Ja kad sam prvi put čuo za to sam se šokirao, mislio da je greška i išao do *opštine* da vidim o čemu se radi gde mi je ljubazna službenica objasnila da penzija nije ekonomska nego socijalna kategorija i da Češka republika u skladu sa brojem penzionera može da priušti taj nivo primanja, da je to realnost i da zato mi sleduje tolika penzija od države, a ja ako želim mogu da ulažem u privatni penzioni fond itd.

      Priznajem bio sam besan nedelju dana, osećao se prevarenim dok nisam malo razmislio i skontao: da li je to pošteno ili ne, nebitno je – tako je kako je i meni se zalomilo kao delu društva da doprinosim više nego što primam. Loša sreća za mene, dobro za zajednicu.

      Što sam sve ovo ispričao?

      Zato što je apsolutno ekonomski nemoguće održati penzije kakve jesu i da koliko god oni sekli uši da krpe… kako bi održali vladu, samo odlažu neizbežno – zamrzivanje penzija, masovna otpuštanja u administraciji +: sve u funkciji redukcije opterećenja male privrede. Znam da ovo zvuči nerealno svima, ali drugog izbora jednostavno nema, a ovako doveka ne može – prestaće da nam zajme pare kad tad koje trpamo „u svoje stomake“.

      Voleo bih zaista da je sve ovo „blebetanje jednog gastarbajtera koji nema pojma kako stvari stoje kod *nas* „

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)