Obračun plate – osnovna zarada

Obračun plate – osnovna zarada

U jednom od prethodnih postova, dao sam opšti pregled kako se zarada obračunava gde namerno nisam hteo da zalazim dublje elemente obračuna zarade pa sam tako za osnovni element obračuna – cenu rada – uzeo samo minimalnu cenu rada od 115 dinara i pretpostavku da je korisnik radio pun fond radnih sati bez bolovanja, izostanaka itd. pa sam došao do

“OSNOVNA ZARADA = CENA RADA x RADNI SATI”

U ovom postu “bum malo razložit” pojam osnovne zarade i želim da sa vama podelim nešto od svjih razmišljanja vezanih za obračun zarade do kojih sam došao u zadnjih nekoliko nedelja radeći na svom programu za plate, gde su sva moja razmišljenja na tematiku plata preslikana u konkretan proizvod koji je garantovano najjednostavniji program za plate. 

Cena rada

Cena rada je ono po definiciji iznos koji zaposleni primi za sat svog rada.

U praksi se ta cena rada definiše na nekoliko načina :

  • Minimalac
  • Kako gazda kaže sa varijantama poput
    • 120 dinara ti je satnica
    • 50.000 dinara mesečno primaš
    • "200 evra mesečno ti je plata”
    • 20 evra ti je dnevnica
  • Paleolit tehnika A.K.A. “Da nam živi živi rad”
    • Svaki zaposleni na bazi svoje stručne spreme i koeficijenta složenosti radnog mesta po sistematizaciji i specifikaciji normativa g6 dobije određeni koeficijent koji se množi sa cenom prostog rada

Prvi put kada sam video ova tri readikalno drugačija načina definisanja cene rada, pomislio sam da su svi potpuno zasebne priče koje nemaju nikakve veze sa knjiškom definicijom cene rada i da ću morati i ja kao i ostali programi za plate da ih zasebno tretiram.Ipak, sada nakon nekoliko nedelja utrošenih na lupanje glavom u zid mislim da sam skontao da se svi ti različiti načini definisanja cene rada svode na jedno te isto.

Evo, da objasnim na primeru nekoliko gore navedenih ekstrema kako se to “sve svodi na isto”…

50,000 dinara mesečno primaš

U mesecu X: 22 radnih dana x 8 sati = 176 sati. Cena rada u mesecu X je 50.000 : 176 = 284 din. radni sat
U mesecu Y: 20 radnih dana x 8 sati = 160 sati. Cena rada u mesecu Y je 50.000 : 160 = 312 din. radni sat

200 evra mesečno ti je plata

Na dan obračuna plate kurs evra je 120 din. 200 evra x 120 din = 24.000 din
U mesecu X: 22 radnih dana x 8 sati = 176 sati. Cena rada u mesecu X je 24.000 : 176 = 136 din.radni sat.

20 evra ti je dnevnica
Na dan obračuna plate kurs evra je 120 din. 200 evra x 120 din  / 8 sati = 3000 din radni sat

Koeficijent radnog mesta

Recimo da imamo tri srećno-u–državnoj-firmi-zaposlena-radnika: Miku sa koeficijentom 20, Žiku sa koeficijentom 12 i Peru sa koeficijentom 8.

Kada država prebaci sredstva za plate firmi u kojoj rade naša tri junaka, ona prebacuje iznos “bruto fond zarada” što je iznos jednak sumi njihovih bruto zarada. 

Kad tako “legnu sredstva” onda  ih treba podeliti po nekom ključu i tu onda stupaju na scenu koeficijenti čija je namena baš ta – da definišu “udeo u gomili novca na računu” koji određeni zaposleni ima. Evo kako…

Ako umemo i saberemo sve koeficijente zaposlenih dolazimo do kumulativa koeficijenta sa kojim kada podelimo iznos BFZ dobijamo jediničnu bruto vrednost koeficijenta rada. Množenjem koeficijenta radnika sa jediničnom vrednošću koeficijenta dolazimo do bruto plate zaposlenog.

Da pređemo sa španskog na srpski…

20 (Mika) + 12 (Žika)  + 8 (Pera) = 40 (uk koef)

Ako je recimo leglo 100.000 dinara u BFZ onda je jedinična bruto vrednost koeficijenta 100.000 / 40 = 2500 din.

Mika dakle dobija 20 x 2500 dinara, Žika 12 x 2500 din, a Pera 8 x 2500 din.

Mikinih 50.000 dinara bruto zarade neka bude (mrzi me da računam tačno) 36.000 din neto.

U mesecu X: 22 radnih dana x 8 sati = 176 sati. Mikina cena rada u mesecu X je 35.000 : 176 = 199 din.

Radni sati

Eto kad smo “razložili na deliće” cenu rada i došli do zaključka da je sve to “isto samo drugačije” da pogledamo drugi element osnovne zarade – broj radnih sati, a gde je bolje krenuti ako ne sa kalendarom..

Kalendar

Svaki kalendarski mesec ima određeni broj dana: 28/29, 30 i 31.
Svaki mesec ima određeni broj vikend dana kada se ne radi
U toku meseca se takođe mogu dešavati državni i verski praznici kada se takođe ne radi.
Ako se praznik padne u nedelju, onda je sledeći radni dan takođe neradni (moja omiljena nebuloza koju svaki put kad prepričam ljudima iz EU razrogače oči u neverici – misle da ih zafrkavam tom pričom)

U startu dakle komplikovano …

Ostvareni rad

Radnik u toku meseca većinu svog radnog vremena provede obavljajući u normalno radno vreme normalnu radnu aktivnost – normalni radni sat.

Ako radnik radi za vreme praznika (kada po zakonu ne treba da radi), takav radni sat se obično više vrednuje nego normalni radni sat pa se obično definiše da praznični radni sat vredi 50% više od normalnog sata.

Ako radnik radi više od normalnih 8 sati, sat rada nakon tih 8 sati zahteva veće naprezanje pa se i očekuje da bude više plaćen te se tako npr. prekovremeni rad može vrednovati 150% više od cene normalnog rada.

Isto tako sat vremena koje radnik radi noću podrazumeva veće naprezanje od normalnog radnog sata, pa recimo je moguće definisati da noćni rad se vrednuje 10% više od cene normalnog rada.

Ako pogledamo ova 4 tipa radnih sati i zamislimo da je cena rada 100 dinara, da je korisnik radio 100 sati normalno, 10 sati za novu godinu, 4 sati popis posle radnog vremena i 2 sata pre otvaranja prodavnice čekao da stigne kamion sa namirnicama onda je njegova osnovna zarada za nominalnih 116 radnih sati:

(100 sati x 100 din)+(10 sati x 100 din x 1.5) + (4 sata x 100 din x 2.5) + (2 sata x 100 din x 1.1) =  12.720 din.

Naravno da je na vlasniku preduzeća da definiše ove koeficijente i naravno da ima još puno dodatnih dodataka za neki drugi specifični tip ostvarenog rada – bitno je da ste poentu shvatili.

Izostanci

U toku jednog meseca radnik može odsustvovati sa posla i to se o obračunu zarade tretira različito u zavisnosti od prirode izostanka.

Dani vikenda se naravno ne računaju.

Ako je radnik izostao sa posla na “praznični radni sat” to se tretira kao da je radio – cena normalnog rada .

Ako je radnik izostao usled bolesti onda se radni sat bolovanja  plaća obično u nižem iznosu npr. 60% od cene normalnog rada. (Preskačem ovde deo o bolovanju do 30 i preko 30 dana, ko to plaća)

Ako je radnik na porodiljskom odsustvu, porodiljski radni sat se (bar ovde u Češkoj) plaća u nižem iznosu npr. 80% od cene normalnog rada.

Ako je radnik na plaćenom odsustvu, takav radni sat se (koliko ja znam) plaća  takođe u nižem iznosu, npr. 80% od cene normalnog rada.

Ako je radnik na neplaćenom odsustvu, takav radni sat ima cenu od 0 dinara. Ako je radnik neopravdano odsutan (i ne dobije otkaz zbog toga) takav sat ima takođe cenu od 0 dinara.

Zaključak

Osnovna zarada suštinski dakle nije prost proizvod dve cifre: cene rada i broja sati nego je složenija pojava i uključuje u sebi i dodatne dimenzije strukture tipova ostvarenih radnih sati kao i specifične cene radnih sati koje mogu biti definisane na razne načine i određene tipom ostvarenih radnih sati.

U sledećem postu, nastavljam priču sa detaljnijim osvrtom na proces transformisanja osnovne zarade u bruto osnovicu…

963 thoughts on “Obračun plate – osnovna zarada

  1. Znači ako mesec ima više radnih sati cena sata će biti manja. Osnovica podeljeno sa 184 ili 160h pa kada se množi nadoknada za noćne sate što više radiš manja ti plata. Gde je tu logika. Osnovica 50000 / 180h =277.77 je vrednost sata. To se množi za noćni i prekovremeni rad, a ako je mesec 160sati cena sata će biti 321,5 Veća plata kada manje radiš. Kako?

    1. U pravu ste Milane, to nema nikakve logike…

      Problem je u tome sto se propisi kod nas interpretiraju kako ko stigne – ako pogledate svaki program (npr. Minimax) ima opciju da dodaci za minuli rad, topli obrok, regres budu „ukljuceni u neto zaradu“ sto znaci da neto koji primam je svakog meseca isti a ovi „dodaci“ su ukljuceni u njemu tj ne postoje.
      Ovaj clanak je prilicno star (10+ godina) pa sam i ja u medjuvremenu promenio svoje misljenje i iako je ovo mozda „zakonski prihvatljivo“ ja to u obracunu vise ne radim nego dodatke „dodajem na neto osnovnu zaradu“ sto je po meni jedino moralno ispravno i u duhu zakoma.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)