Kvalitetan program za knjigovodstvo

Kvalitetan program za knjigovodstvo

U prethodnom delu sam predstavio osnovni cilj galerije knjigovodstvenih programa: pomoći ljudima u potrazi za kvalitetnim programom za knjigovodstvo.

Logično, nameće se odmah pitanje šta je merilo tog kvaliteta, koji su kriterijumi koji određuju da li je neki program kvalitetan ili ne i ko je uopšte ta osoba koja ima autoritet da oceni aplikaciju?

Na žalost, kao što ste mogli u komentarima članka o standardima pročitati, u Srbiji ne postoji nikakav važeći standard za knjigovodstvene programe te samim tim ne postoji ni od strane države propisan set vrednosnih kriterijuma. Ne postoji nijedno državno ili esnafsko sertifikaciono telo, već se revizija vrši od strane revizorskih kuća po nepoznatim kriterijumima. Nema dakle standarda i nema sertifikacionih tela i realno je očekivati da ih neće ni biti u neko skorije vreme.

Kako u takvoj realnoj situaciji dakle galerija knjigovodstvenih programa može uopšte da funkcioniše?

Vox populi

“Svi za jednog, jedan za sve“
“Svi za jednog, jedan za sve“

Odgovor, po mom ličnom mišljenju, je veoma jednostavan kada se u obzir uzmu trenutne prakse ljudi koji tragaju za knjigovodstvenim programom i kada se iskoriste iskustva postojećih rešenja problema rangiranja.

Trenutna praksa ljudi koji tragaju za knjigovodstvenim programom je da pitaju svoje poznanike i svog knjigovođu šta je po njima dobar program. Iz te grupe preporuka se obično nekoliko aplikacija same izdvoje kao “češće preporučene”. Ta se lista dodatno propusti kroz sito finansijskih sredstva koje kupac spreman da uloži u kupovinu. Na kraju se aplikacije iz tog najužeg kruga odabere jedan od programa za knjigovodstvo koji je najčešće preporučen i/ili preporučen od ljudi sa najjačim autoritetom.

Ovaj sistem je dobar jer se zasniva na korišćenju akumuliranog korisničkog iskustva ljudi kojima kupac veruje. Loš je jer ljudi iz okruženja čoveka koji traga za knjigovodstvenim programom znaju samo za programe u svom okruženju, bez jasne predstave o tome koja je ponuda na nivou cele zemlje i regiona. To vodi ka pojavi feudalizacije tržišta knjigovodstvenih programa.

Internet kao socijalna mreža rešava taj problem na taj način što širi krug ljudi koji “savetuju“. Krug ljudi istina time prestaje da bude intiman, ali broj savetnika nadoknađuje to i čak vodi ka objektivnijem vrednosnom sudu.

Konkretizovano na slučaj galerije knjigovodstvenih programa, potrebno je omogućiti svakom od posetioca da savetuje druge posetioce.

Topla voda

U realizaciji upravo navedenog cilja nema potrebe izmišljati toplu vodu, kad već ima sajtova sa rešenjima primenljivim i na slučaj galerije knjigovodstvenih programa.

YouTube

So obzirom da se radi o galeriji video zapisa, logično je krenuti od najvećeg sajta tog tipa – YouTube sajta.

Osnovno merilo vrednosti video zapisa je broj pregleda snimka. Sem toga svakom od korisnika snimak može da se “Svidi” (eng. Like) ili “NeSvidi” (palac dole).
Kao što se da videti na slici gore pregled osobina mog telefona je pregledan 35695 puta. 108 ljudi je glasalo da im se video zapis dopao, a 7 posetioca je glasalo negativno.

Po mom ličnom mišljenju, ovaj model nije potpuno odgovarajući za galeriju knjigovodstvenih programa jer broj pregleda nekog snimka može biti veliki usled sporednih stvari poput interesantnog naziva video snimka. Broj ljudi ljudi kojima se sviđa video zapis je korisniji, ali suštinski to što se “prikaz unosa kalkulacije proizvoda X” dopalo 108 ljudi ne znači ništa precizno o tome koliko je taj unos kalkulacije kvalitetan.

Posebno je problematično pametovanje Google-a (pretpostavljam u želji distanciranja od Facebook “Like only” modela) to što postoji i negativna opcija za glasanje. Na primer: ako imam program X koji ima 100 pozitivnih glasova i 90 negativnih, program Y koji ima 40 pozitivnih i 5 negativnih i program Z koji ima 150 pozitivnih i 200 negativnih, kako ih rangirati jednoznačno i nepobitno?

(YouTube ima takođe komentare, ali oni izlaze iz okvira ovog posta te ih ovde preskačem)

Amazon

Svetski lider u elektronskoj trgovini ima drugačiji pristup

Osnovna razlika je da korisnici Amazon-a ocenjuju proizvod sa 1 do 5 zvezdica. Sam pogled na gornju sliku mi govori detaljnije o samom proizvodu jer vidim da je prosečna ocena na skali od 1 – 5 –> 4.6 što meni kao potencijalnom kupcu govori da se radi o veoma kvalitetnom proizvodu po mišljenju većine ljudi.

Amazon takođe omogućava detaljnije sagledavanje strukture glasova što dodatno pomaže.

(Amazon ima “korisničke opise”, ali oni izlaze iz okvira ovog posta te ih ovde preskačem).

Zvezdice , zvezdice….

Sviđanje kao koncept svojom logičkom unarnošću ne pruža dovoljan nivo informacija o kvalitetu pojave koja se dopada. Kao što sam gore već rekao, 50 “sviđa mi se” od ljudi koji razmišljaju “može da prođe” nije isto kao i 50 “sviđa mi se” od ljudi koji razmišljaju “totalno sam oduševljen ovim”.

Zvezdice/ocene unose drugu dimenziju u taj vrednosni sud i omogućavaju detaljniji pregled. Ipak, korišćenje ocena nameće izazov odabira broja nivoa gradacije optimalnog u meri da zahvati kvalitativne gradacijske nijanse, ali da ne zbuni pritom onog ko ocenjuje.

Da pogledamo primer IMDB.com servisa koji se bavi ocenjivanjem filmova

Amazon ima samo 5 zvezdica. IMDB ima 10 zvezdica. Duplo preciznije ocene ne mogu da budu loše zar ne?

Problem je kako objasniti osobi koja ocenjuje šta određena ocena na skali znači. Možda u slučaju filma na osnovu neke svoje lične procene i možete da ga ocenite sa ocenom od 1 do 10, ali zamislite da gledate 5-to minutni snimak koji pokazuje unos kalkulacije u programu x.  Kada bi ste dali 7, a kada 8?

Takođe ne treba zanemariti i negativan psihološki efekat koji samo ocenjivanje čini na posetioca sajta, jer većina ljudi kada glasa javno se plaši da donese pogrešan sud pa se ne glasa olako već se 3x meri. Samim tim čin glasanja izaziva blagu podsvesnu psihičku napetost koja rezultuje u odsta slučajeva sa “glasaće drugi ja preskačem”. Naravno da se to završi sa tim da veoma mali broj ljudi glasa što može da obezvredi rezultate. Samo kroz bitan broj ljudi koji vrednuju neku pojavu se može dođi do objektivne ocene jer se ona s povećanjem broja glasača uproseči na “tržišno realnu” vrednost.

“Ok, pošto je 10 zvezdica definitivno previše, znači koristićeš 5?” – čitam sad iz tog balončića povrh vaše glave.

Iako je 5 gradacijskih stepena nešto što kroz naše školovanje prihvatamo kao normalno, ja ga neću koristiti na bazi preporuke jedne psihološke studije koju sam čitao nedavno i koja kaže da postojanje 5 gradacijskih stepena vodi ka tome da većina ljudi suočena sa izborom odabere “3-ku” kao vrednosno neutralnu opciju koja je tacno u sredini skale jer ne žele ni da hvale ni da kude te tako izbegavaju suštinski da glasaju.

Ja ću prihvatiti preporuku studije i koristiti skalu od 4 vrednosti koje trenutno objašnjavam:

  • 1 – Katastrofalno loše
  • 2 – Kad bih morao, mogao bih da ga koristim
  • 3 – Završavam posao, ali mrzim da radim u njemu
  • 4 – Zadovoljstvo mi je koristi ovo svakog dana

.
(Ovo je samo radna verzija opisa vrednosti, sugestije su dobrodošle)

Glasanje je lakše u ovom slučaju jer je broj opcija je smanjen za jedan i mali broj opcija je lakše pojasniti. Koju god ocenu da odaberete iznosite svoj polarizovani vrednosni sud: 1,2 – negativno / 3,4 – pozitivno.

Glavno jelo

Sad kad ste koncept nadam se shvatili, da pojasnim njegovu konkretnu manifestaciju  u galeriji knjigovodstvenih programa korišćenjem (u interesu vremena utrošenog na post) proste skice na tabli koju sam slikao telefonom.

Ako pogledate crtež gore desno, videćete da je centralni delu ekrana rezervisan za sam video snimak koji korisnik gleda – npr. prikaz unosa kalkulacije u program X. Iznad videa (pored ostalih stvari koje nisu na ovoj skici) možete da vidite da je na bazi prosečne ocene posetioca sajta program X rangiran kao 4-ti u toj kategoriji. Sa desne strane stranice možete da vidite 5 kvadratića koja prikazuju 5 najboljih videa u toj kategoriji (“unos kalkulacije”)– naravno rangirano na bazi prosečne ocene posetioca sajta.
Naglašavam još jednom da rang lista na ovom ekranu nije “rang lista aplikacija”, već je “rang list aplikacija kod unosa kalkulacije”.

Ovo rešenje ima dve prednosti po posetioca sajta:

  • Pomaže posetiocu sajta koji je došao da pogleda “unos kalkulacije programa X” da shvati da po mišljenju većine ostalih posetioca sajta postoje 3 programa koji imaju bolji “unos kalkulacije” od programa X.
    Tu se vidi konkretna manifestacija gore navedenog “svi za jednog, jedan za sve” ideala gde se kolektivna inteligencija okupljena oko „društvene mreže” galerije knjigovodstvenih programa koristi za dobrobit svih posetioca.
  • Pomaže posetiocu sajta koji nema vremena da pregleda unos kalkulacije u svih “50 programa” (50 x 5 min = 4 sata) da koristi utrošeno vreme ostalih posetioca sajta koji su pregledali video zapise i svojim glasovima preporučili nekoliko video zapisa koje on može da pogleda sa dobrom verovatnoćom da je njegov favorit među njima. (Naravno da će biti omogućeno onom ko ima vremena da ako želi dobije celu rang listu
    .

Mućke

Za detaljno objašnjenje kako planiram da sprečim malverzacije moraćete da sačekate sledeći post gde ću govoriti o kreiranju naloga i ulozi Facebook-a u galeriji knjigovodstvenih programa.

Za potrebe ovog posta mogu samo da kažem da verujem da se malverzacije mogu sprečiti time što:

  • anonimni posetioci neće imati pravo glasa (mogu da gledaju i koriste sajt koliko god žele, ali da glasaju moraju da se prijave)
  • sa popularizacijom sajta broj posetioca će rasti i verujem da će veliki broj njih glasati te će taj konstantni priliv glasova neizostavno sa vremenom korigovati sve anomalije načinjene “namešteni glasovima”

(Više o ovoj temi u članku o korisničkim nalozima i prijavi na sistem)

Zaključak

Eto čuli ste u ovom postu jedan detalj u vezi implementacije galerije knjigovodstvenih programa koju pravim.

Evo i mojih pitanja za vas na ovu temu:

  • Da li se slažete da je ocena bolja od sviđanja?
  • Koji je optimalni broj zvezdica po vama?
  • Kako bi ste vi objasnili “normalnim jezikom” značenje određenih ocena?
  • Da li vam se dopada koncept top funkcionalnih 5 sa strane?
  • Da li bi ste pored prosečne ocene dodali još neki kriterijum rangiranja?

Nestrpljiv da čuje odgovore,
Nikola D’Artagnan Malović

2.022 thoughts on “Kvalitetan program za knjigovodstvo

  1. Što se tiče glasanja ja sam za minimalno maksimalnu varijantu i to:
    1. loše/slabo/očajno/neupotrebljivo/za muku
    2. osrednje/upotrebljivo/solidno/dobro
    3. odlično/super/jako dobro/fantastično

    Što se tiče zloupotreba to će biti veliki problem, ali verujem a će te naći način da ih minimizirate. Kao pozitivan pritisak na proizvođače programa trebalo bi ostaviti mogućnost da se obrazloži određena konkretna primedba (slikama i tekstom) kako bi i drugi mogli da sude o opravdanosti date ocene.

  2. Pisacu detaljnije o tome ali postojace 2 osnovna mehanizma za pojasnjavanje stavova:
    1. Komentari (ispod svakog videa bice lista komentara)
    2. Korisnicki pregledi (svako ko zeli moci ce kao na Amazonu da napise svoje misljenje o video prezentaciji i tako obrazlozi svoj stav.

    3-stepeni sistem ocenjivanja je istina jednostavniji od 4-stepenog (1 stepen manje), ali bojim se da ce rezultovati sa klikom vecine ljudi koji glasaju na „solidno“ kao vrednosno neutralnu opciju. Svakako planiram da isprobam vise varijanti (i ovu 3-stepenu) u probnom periodu da vidim koji daje najbolje rezultate pre nego sto zauzmem konacan licni stav po ovom pitanju.

  3. Vladane,
    da se nasalim prvo – zvuci kao da predlazete da napravimo onda jednu tabelu sa 50 redova svaki za aplikaciju i svako do nas da upise u kolonu pored programa broj od 1-5.
    Iako bi mi takva implementacija ustedela tonu vremena, dozvolicete da ipak izrazim svoje neslaganje sa vasim stavom iz 5 sledecih glavnih razloga:
    1. Verujem da svako moze da (bar otprilike) oceni kvalitet neceg sto vidi na bazi ocene koliko odgovara njegovom poslovanju. Naravno da ce neki ljudi pogre[iti u toj oceni, ali sa velikim brojem glasova vrednosni sud ‘e se uproseciti oko neke objektivne velicine.
    2. ocenjivanje na osnovu iskustva znaci da glasac ima iskustva/poseduje program. Ako poseduje program vrlo verovatno nikad nece ni doci na sajt namenjen ljudima koji tragaju za programom te samim tim ni glasati.
    3. Cinjenica da posetioc ima program, a traga za drugim implicite znaci da on tim programom koji poseduje nije zadovoljan te samim tim bi velika vecina ocena nastalih vasim principom bile 1 ili 2.
    4. Programa imam mnogo na trzistu, a prosecan korisnik ima iskustvo sa jednim ili dva programa, te ako se tako glasa nece biti veliki broj glasova.
    5. Nove aplikacije na trzistu u vasem sistemu nemaju nikavu sansu jer niko nema iskustva u radu sa njima te samim tim ne moze da glasa.

    Na sajtu ce pored video snimaka biti i opcija „korisnickog misljenja“ gde ce ko god zeli moci za ceo ili deo programa da iznese svoje korisnicko iskustvo u kracoj ili duzoj formi i da oceni celu aplikaciju na bazi svog licnog sikustva sa 1-5 zvezdica. Ideja iza ovog je da ljudi koji koriste aplikaciju imaju sta da kazu o njoj (ako zele) te im se treba pruziti sansa da pored ocene zvezdicama podele sa ostalim posetiocima to iskustvo.

  4. https://download.cnet.com/windows/accounting-and-billing-software/?tag=mncol%3Bsort&rpp=30&sort=userRating+asc

    Ovo je primer sa totalno drugačijim konceptom ocenjivanja
    „user rating“ (korisničke ocene) – su ocene korisnika koji su ih dali na osnovu korišćenja, a ne na osnovu gledanja videa i ocene idu od najboljih (5) pa do najlošijih (1). Nema nigde videa koji ocenjuju već samo na osnovu iskustva, ali su se vratili i svoje iskustvo podelili sa ostalima i ocene nisu samo loše. Probne verzije i služe da bi korisnik imao šansu da proba novi program i da bi mogao da ga oceni. Koliko će biti glasača puno zavisi od popularnosti sajta, a mnogi programi imaju stotine i hiljade korisnika, i naravno i više glasača što neznači da im je prosečna ocena bolja.
    U svakom slučaju Vaš koncept je potpuno drugačiji. Ima li neki sličan primer glasanja na osnovu videa na isključivo softverskim sajtovima?

  5. )Pre nego sto krenem, izvinite na duzini odgovora – ali je meni vase pitanje jako vazno razmotriti pa et)

    Vas argument moram da osporim fakticki i konceptualno (i to bez ponavljanja gore navedenih 5 stvari)

    ====================
    Fakticki
    ===================
    Primer vam je odlican – da ilustruje sto ja ne verujem sajtovima tog tipa. Ako pogledate tu stranicu koju ste postavili videcete da su svi programi ocenjeni sa 5 zvezdica (evo i slike toga)
    https://cid-e8cc105df7380bc5.photos.live.com/self.aspx/Papiri%20blog%20media/Sort.png

    Ako kliknete npr. na zvezdice prvog programa videcete da niko nije glasao za prvi program koji ima 5 zvezdica u spisku sto cini 0.00% glasaca od ukupnog broja ljudi koji su preuzeli program.
    https://cid-e8cc105df7380bc5.photos.live.com/self.aspx/Papiri%20blog%20media/BezGlasova.png

    Ok, SmartVizorov program ima mali broj skidanja (24) pa iako je prvi na listi ipak ga mozemo smatrati autsajderom.
    Da pogledamo drugi na listi koji je preuzet 475x od strane korisnika – All-Round Invoice i koji je takodje ocenjen sa 5 zvezdica.
    On je do svojih 5 zvezdica dosao putem glasova 4 (slovima cetiri) glasaca sto cini 0.84% glasaca od ukupnog broja ljudi koji su preuzeli program.
    https://cid-e8cc105df7380bc5.photos.live.com/self.aspx/Papiri%20blog%20media/BezGlasova3.png

    Ok, 475 ljudi nije mnogo ipak, ajde da pogledamo primer programa ocenjenog sa 5 zvezdica sa najvecim brojem preuzimanja na celoj listi – Microsoft Office Accounting express koga je preuzelo 565.124 ljudi.
    Od tih pola miliona ljudi samo 110 ljudi je glasalo sto cini 0.02% broja ljudi koji su preuzeli program. Ovaj program preuzet od pola miliona ljudi je na zacelju liste kojom vodi program sa pocetka preuzet od 20-tak ljudi.
    https://cid-e8cc105df7380bc5.photos.live.com/self.aspx/Papiri%20blog%20media/OfficeAccounting.png

    Mislim da nema potrebe dalje da nastavim sa primerima iz ovog sajta her su nadam se sledece dve stvari jasne vec:
    1. Nacelno ekstremno mali broj ljudi glasa (ispod 1%)
    2. Takve ocene stvaraju laznu sliku o kvalitetu programa

    Drugim recima, sajt (iako jedan od najpoznatijih na svetu kako kazete) me ni najmanje nije impresionirao i meni licno ne bi bio dovoljno pouzdan da baziram svoje rezonovanje pri odabiru programa usled gore navedenih stvari.

    ==============
    Konceptualno
    ==============
    Ajde da zanemarimo sad sve sto sam gore rekao i da podjemo od pretpostavke da je sajt savrsen, tacan i da milioni ljudi glasaju na njemu.

    Postavlja se pitanje zasto ljudi uopste idu na taj sajt: da li su se vratili kao dobri samaricani da podele svoje iskustvo sa ostalima ili su na stranicu dosli (vodjeni Googleom
    ) da bi PREUZELI program koji im treba? Da li jednom kada preuzmu taj program, dodju ponovo na sajt da glasaju i iskazu svoje misljenje o njemu?

    Naravno da nemam uvid u njihovu web analitiku, ali na bazi svog licnog iskustva smatram da se taj sajt koristi na nacin koji sam opisao: google me dovede do programa, skinem program i to je to.
    Da glasam za taj program kasnije u vremenu mogu samo ako me google nanese ponovo na sajt kada tragam za nekim drugim programom pa slucajno nabasam na ovaj prvi.

    Na GKP nema skidanja programa, te niko nece doci na sajt zbog toga. Galerija ce sadrzati samo opise knjigovodstvenih programa, tako da ni povratak na sajt po nekoj drugoj osnovi se nece desiti.
    Jednom kada pronadjete program, galerija vam nece pasti na pamet vise nikad sve dok ne morate opet da trazite novi.

    Ja dakle polazim od modela koriscenja sajta gde je:
    – posetioc je iskljucivo covek koji zeli da kupi knjigovodstveni program uglavnom
    – sajt posecuje samo jednom,
    – provedi do sat vremena na njemu u pronalazenju svojih „top 5“ interesantnih po njega proizvoda u moru proizvoda
    – nakon toga odlazi na sajtove proizvodjaca tih programa, skida probne verzije i testira.
    – vise se ne vraca na sajt

    Ja bih voleo da ljudi dolaze svakog dana i provode vreme na njemu, ali realno to nece da se desi.
    Postavlja se pitanje kako onda u tih sat vremena ponuditi posetiocu sto vise informacija i zahvatiti njegovo misljenje o stvarima koje vidi na sajtu.
    Po mom misljenju (a i na primeru YouTube-a prvonavedenom u postu) kratak video snimak je dovoljan da neko zauzme vrednosni stav o programu koji se prezentuje i da glasa.
    Na taj nacin posetioc dobija sta je trazio (sugestije resenja ozbiljnog poslovnog problema), a glasa zato sto se svodi na jednostavan klik onog sto gleda u tom momementu.
    Ne zahteva se od njega da dodje ponovo za 20 dana kada zavrsi testiranje trial verzije itd.

    Za kraj samo bih dodao jos jednu veoma bitnu stvar: ja se nacelno slazem sa vama da posetiocima treba dozvoliti da glasaju na bazi svog iskustva ako ga imaju.
    Ali, posto je takvih malo, da bi svi posetioci imali maksimalnu korist od sajta u resavanju bitne stvari, moje je misljenje da treba prosirititi krug ljudi koji glasaju. Njihova misljenja o programu, cak i bez prakticnog iskustva, ce se sa povecanjem broja glasaca svesti na realnu vrednost.

    Da odgovorim i na vase pitanje da li postoji sajt gde se programi ocenjuju putem gledanja video snimaka: ne koliko ja znam. (YouTube radi naravno slicnu stvar, ali je ovo ipak drugacije).

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)