Knjigovodstveni programi – web vs desktop (2/2)

S+S desktop windows knjigovodstveni programi – i jare i pare

Prvi deo ovog posta je bio namenjen predstavljanju mog stava zašto je pogrešno raditi knjigovodstveni program korišćenjem web tehnologija. Ja sam mrzim ljude koji samo kritikuju postojeće bez iznošenja svog konstuktivnog stava po tom pitanju, tako da u ovom drugom delu mog posta predstaviću svoje mišljenje o tome zašto S+S desktop knjigovodstveni programi su optimalani  i po korisnika i po autora.

Veliki izazov sa ovim člankom koji je načelno tehničke prirode je ne ići u tehnikalije i u previše detalja, a opet prezentovati precizno nešto, ali daću sve od sebe da to ispoštujem pa „eto mene, eto vas – blog post publikumu

The Web Is Dead. Long Live the Internet.

Ne, nisu to moje reči (iako uslovno odražavaju suštinu mog stava) nego naslov jučerašnjeg naslovnog članka čuvenog Wired magazina. Za one koje mrzi da pročitaju članak, suštinski se svodi na analizu zapažanja kako u strukturi prometa na internetu udeo web sajtova opada te se web koristi sve više kao infrastruktura za transport sadržaja i podataka do krajnjih korisnika koji koriste native aplikacije. Taj pojam native aplikacija ne podrazumeva samo Windows/Linux PC računare već i pametne telefone (iPhone, Android..), tablete (iPad), igračke konzole (xbox, PS) itd…Evo jedne ilustracije te debate  prenešen na kontekst web vs desktop aplikacije.Ja sam vlasnik iPhone-a prve generacije (jeste u pravu ste, ja – „zaslepljeni Microsoft fanboy“ imam nekoliko godina iPhone – šokantno!).  Safari internet browser na iPhone-u je fantastičan i omogućava mi da koristim bilo većinu sajtova bez većih problema. Ipak, kada hoću da koristim twitter ja ne otvorim www.twitter.com adresu u njemu, već startujem Seesmic iphone aplikaciju. Neko bi pomislio možda da je to usled toga što je iPhone aplikacija svojom veličinom prilagođena malom ekranu telefona dok web stranica nije, ali identična stvar se ponavlja i na mom kućnom računaru gde imam 26“ ekran i na mom lap topu (15“) tako da po meni to i moja objašnjenje ne pije vodu. Ne radim ja to što „mrzim web“, već isključivo zato što udobnost korišćenja i moja produktivnost kada koristim twitter desktop klijent u veoma velikoj meri prevazilaze korišćenje twitter web sajta. Da li to znači da mi internet nije potreban i da mi je dovoljna samo ta aplikacija? Naravno da ne jer bez interneta i twitter servisa u oblaku aplikacija je beskorisna. Naravno da ne jer želim da pristupim podacima sa svakog od mojih uređaja, dok sam u metrou u pokretu itd…

Šta je to S+S ahitektura aplikacije?

„S+S“ je skraćenica za „Software + Services“ što označava pristup izrade aplikacije gde se aplikacija diyajnira tako da na na lokalnom računaru (npr. vaš kompjuter, telefon itd) se izvršava aplikacija koja komunicira sa servisima na Internetu ostavrujući tako svoju namenu. Razlikuje se od mnogo popularnijeg SaaS modela po tome što se aplikacije izvršava korišćenjem lokalnih resursa, dok kod SaaS kompletno procesiranje se obavlja na serveru. Drugim rečima, S+S program je desktop klijent povezan sa internet servisima.

Na konkretnom primeru mojg programa za knjigovodstvo S+S implementacija podrazumeva:

  • Pametni desktop klijent
    (moj izbor tehnologije klijenta -> Windows/WPF aplikacija – alternativa Linux/Java)
  • Servise u oblaku
    (moja platforma –> Windows Azure + SQL Azure – alternativa mrežne usluge Google/Amazon)
  • Distribuirani mrežni model sa sinhronizacijom podataka izmedju lokalnog i internet servera podataka
    (moja platforma –> Microsoft Sync Framework)

Poštovanjem ova 4 principa dobija se najbolje od obe platforme: desktop klijenta i internet servisa koje se u kontekstu programa za knjigovodstvo savršeno dopunjuju u sistem optimalan i za korisnika i za autora.

Prednosti S+S knjigovodstvenih programa

Maksimalno produktivan i prijatan rad

imagePo meni, udobnosti rada u dobroj windows desktop knjigovodstvenom programu nijedna web knjigovodstvena aplikacija ne može ni da priđe. Ne verujte? Idite na www.freshbooks.com (jedan od najboljih svetskih web knjigovodstvenih programa) i kreirajte free account pa probajte rad. Zatim idite na https://www.peachtree.com/ i skinite trial verziju pa probajte. Freshbooks je veoma dobar, ali Peachtree je bolji.

S obzirom da se upiti i pretrage podataka obavljaju korišćenjem lokalnih resursa odziv knjigovodstvenog programa je brz i omogućava složenije operacije i manipulacije nad podacima. Investicije koje korisnik pravi u svoje osnovno sredstvo – računar – direktno rezultuju sa povećanjem performansi rada programa.S obzirom da se radi o aplikaciji koja se koristi intezivno u toku dana (i to u dosta slučajeva većim delom tog istog dana) za obavljanje primarne poslovne delatnosti, itekako je bitno da knjigovodstveni program bude i „prijatan“ i produktivan za korišćenje.
Izbeći 1000 x 4 sekundi čekanja na učitavanje web stranice je više od sat vremena dnevno ušteđenih /3+ radna dana mesecno/, a na ne pričam o izbegavanju rizika dobijanja eplitičnih napada od tog silnog bleskanja web browsera J

Neprekidna internet veza nije neophodna

Kada se korisnik prijavi prvi put na program, na njegov lokalni kompjuter se sadržaj baze sa interneta sinhronizuje. Inicijalno bi to rezultovalo sa kopiranjem kompletnog seta podataka sa servera u oblaku na server u lokalu. Svaka naredna sinhronizacija rezultuje prenosom samo diferencijala nastalih od poslednjeg sinhronizovanja.

Ovaj pristup omogućava implementaciju knjigovodstvenog programa tako da program u većini slučajeva komuncira sa bazom na lokanom kompjuteru, a ta se baza ispod haube u zasebnom procesu sinhronizuje sa serverom na internetu. Na taj način i u slučaju gubitka internet veze program radi potupuno normalno. Jednom kad se internet veza povrati, svi novi unosi i ispravke se šalju na server.

Fleksibilna mrežna topologija

U većini slučajeva poslovnu aplikaciju koristi više od jednog korisnika – „kancelarijski scenario“.

Ako koristim primer iz prvofg dela ovog posta o tome zašto web knjigovodstveni programi nisu najoptimalnije i zamislimo da imamo 12 korisnika koji rade nad jednom istom bazom to je onda 12x veći protok sa serverom itd…

U mom modelu bi postojao jedan SQL Server u kancelariji koji bi se sinhronizovao sa serverom u oblaku ili „po potrebi“ ili u nekim zadatim vremenskim intevalima (5 minuta, dan – štagod). Taj server bi bio dostupan svim desktop klijentima u lokalnoj mreži tako da se opet sva komunikacija koju klijenti vrše sa setom podatka vrši u lokalu na taj način uvećavajući produktivnost korisnika.

U slučaju da nema interneta, nema problema – cela kancelarija radi i dalje neometano. S obzirom da svi koriste istu lokalnu bazu, svi uvek rade na ažurnom setu podataka tako da je sinhronizacija podataka sa oblakom potpuno nevidljiva sa stanovišta korisnika.

Poboljšana elastičnost troškova S+S knjigovodstvenih programa

Ovo je prednost koja se ne tiče korisnika nego nas autora. Kod web aplikacije prelazak sa 10 na 10.000 korisnika rezultuje eksponencionalnim rastom troškova usled povećanja protoka i usled činjenice da svih 10.000 korisnika zavise od hardvera jedne mašine – server (lokalni resurs računar apotpuno neiskorišteni – detaljniji opis problema dat u prvom delu ovog posta)

U mom distribuiranom S+S modelu programa za knjigovdstvo, troškovi rastu linearno jer:

  • što se protoka tiče on ja minimalan usled činjenice da svi dobijaju samo onog što je novo unešeno, obrisano ili izmenjeno i činjenice da se svi upiti (večina protoka ide na te upite) vrše u lokalu korišćenjem računara korisnika. Takođe kod S+S programa za knjigovodstvo ne šalju se ni same web stranice potrebne za rad tih 10.000 korisnika što može bitno utiče na veličinu protoka.
  • Što se opterećenja servera tiče s obzirom da se lokalni resursi koriste, nema potrebe za skaliranjem kupovinom dodatnih mašina itd.

Zašto je to bitno za krajnjeg korisnika? Iz prostog razloga što tipičan biznis model web programa se zasniva na prihodu od 10-20 eura mesečno po korisniku što pretpostavljam ima ekonomsku računicu u početku sa malim brojem korisnika – mali protok i malo opterećenje servera. Ako bi program za knjigovodstvo doživeo tržišni uspeh i došao na primer do 10.000 korisnika od kojih većina koristi intenzivno sajt u kratkom vremenskom periodu /npr. od 9 do 14/ to bi zahtevalo bitno ulaganje u infrastukturu kako bi se održao nivo usluge na početnom nivou. Da ne spominjem veličinu protoka samih web stranica koje kreira 10.000 ljudi intezivno koristeći aplikaciju nekoliko sati.

Ajde da se odmah priče radi složim sa tvrdnjom da se to neće ozbiljno odraziti na profit koji se ostvaruje po korisniku /resursi oblaka jeftini, zakupa infrastrukture povoljan  itd/ i da samim tim inicijalna cena zakupa može da se održi tokom vremena. Ipak, čak i u tom slučaju kada troškovi ne rastu marginalno oni i dalje rastu značajno u apsolutnom iznosu i zahtevaju ozbiljno operaciono planiranje i izvršavanje (npr. sve više ljudi na platnom spisku se bave administracijom tih resursa itd)

U mom desktop distribuiranom S+S modelu knjigovodstvenog programa, tropkovi rastu zanemarljivo i u apsolutnom iznosu iz razloga gore navedenih. To automatski znači da sa povećanjem broja korisnika u mom modelu aplikacije marginalni trošak po korisniku opada i samim tim mi omogućava (ako to želim) da počnem da spuštam cenu svog proizvoda do nivoa teoretski nižeg od onog što bi mogao sa web programom za knjigovodstvo. Ono što je dodna prednost kod ovog modela za mene je što mi omogućava da sa minimalnim brojem ljudi operaciono podržavam veliki broj korisnika, što se podudara sa mojim stavovima o poželjnosti što manjeg broja zaposlenih.

Ne tvrdim da trka sa cenama ima smisla u Srbiji, ali na tržištima gde je ozbiljna tržišna konkurencija svako oružje koje može da se iskoristi u tržišnoj borbi je dobrodošlo. Niži TCO je definitivno poželjan u tom kontekstu.

Zakonodavstvo

Nema nikakvih problema – baza se nalazi u vašoj kancelariji trajno dostupna sa ili bez interneta.

Pristup lokalnom hardweru

Štampači, skeneri, fiskalne kase… – podrazumeva se.

Mane korišćenja S+S arhitekture programa za knjigovodstvo

Instalacije knjigovodstvenih programa i distribucija novih verzija

Za razliku od web aplikacija, desktop windows knjigovodtveni programi zahtevaju od korisnika da instalira nešto na svom računaru što je teorijski problem ali ne i u stvarnosti jer:

  • korisnik nije neki anonimni prospekt koga bi zahtev za instalacijom nečeg odvratio od posete vašem web sajtu. Korisnik je profesionalac kome ne smeta da odvoji 5 minuta i instalira nešto na svom računaru, sve dok je proces instalacije jednostavan, kratak i pravolinijski.
  • Tehnologija distribuiranja desktop aplikacija je napredovala značajno zadnjih godina kroz evoluciju ClickOnce tehnologije. ClickOnce omogućava da korisnik prostim klikom na link na internetu potpuno automatski instalira aplikaciju. Takođe, sama se aplikacija (isto potpuno automatski) nakon toga stara o samoažuriranju skidanjem i instaliranjem novih verzija.
    Za one koji ne znaju kako to radi Google Chrome internet browser ga koristi tako da ako ga već nemate instaliranog idite na https://www.google.com/chrome i kliknite na download link.
    Bezbolan i brz način na koji se instalira Chrome je identičan načinu na koji će se instalirati moj knjigovodstveni program.

Administracija desktop aplikacija je komplikovana u većim firmama

Netačno sa modernim ClickConce distribuiranim aplikacijama.

  • Aplikacija instalirana ClickOnce tehnologijom ne zahteva da korisnik ima administratorska prava na računaru
  • Ne vrši nikakve modifikacije windows registry baze
  • Svi fajlovi aplikacije se kopiraju u jedan fizički folder gde se aplikacija nalazi – ništa se ne instalira van njega tako da ako samo fizički kopirate folder na drugu mašinu program će raditi.
  • ClickOnce aplikacije su po deafultu bezbedne jer se instaliraju per user a ne per machine.
  • Aplikacije se samostalno osvežuju kada se nova verzija pojavi
  • ClickOnce aplikacije mogu biti instalirane sa interneta, ali i sa mrežnog diska itd.

Većina mašina nema .NET framework instaliran

Tačan podatak po mom iskustvu i to je jedini postojeći problem koji po mom mišljenju je postao minoran sa izlaženjem .Net framework v4 koji ja koristim.
Veličina instalera koji podržava i 32 i 64 bitne OS-ove je samo 41 Mb,što na ovom računaru na kome pišem ovaj post se skidao 52 sekunde. Ajde neka traje i 10x duže na većini računara mojih korisnika.
Da li je to što ćete samo jednom morati da sačekate 10 minuta toliki baš problem da ćete odustati od desktop knjigovodstvenog programa i preći na web program za knjigovodstvo gde ćete svakog dana provesti 5x više vremena čekajući na učitavanje stranica? Po mom mišljenju, 10 minuta čekanja za download je savršeno prihvatljivo za posleovne aplikacije i samim tim glavna prednost web knjigovodstvenih programa pada u vodu.

Intelektualna svojina i pirati

Najveća mana i izazov sa desktop knjigovodstvenim aplikacijama je nešto što se tiče interesa samih autora. Prednost web aplikacija je da ne možete da ih „krekujete“ jer se aplikacija izvršava van vašeg kompjutera te samim tim nemate ni šta da krekujete. Nema pirata, nema muke sa naplatom. Kod desktop aplikacija, možete da probate da zaštitite kod korišćenjem nekih tehnologija, možete da otežate posao krekerima obfuskacijom, ali ne možete nikako da se zaštitite da ko ima znanja i volje neće da probije zaštitu. Najbolji dokaz za to je 8200 piratskih rezultata na crack upit za jedan od poznatijih hrvatski program. Rešenje ovog problema je ekstremno teško pogotovu ako se ima u vidu da aplikacija treba da funkcioniše i bez interneta ali ja verujem da imam efikasno rešenje. Ne bi želeo da kvarim buduću zabavu krekerima pa neću sada i ovde diskutovati o detaljima tog mog pristupa sem hinta: World Of Warcraft.

Wpf je windows only tehnologija.

Potpuno tačno. I?
Ako mi to ikada bude bilo problem kod nas portovanje WPF aplikaciju Silverlight aplikaciju nije toliko komplikovano i eto meni podrške za Linux i Mac. Ako mi bude trebao web site za neki B2C ili B2B, koristicu ASP .NET MVC. Poneta je da su mi ti segmenti trenutno potpuno ekonomski nebitni, a šta če biti – biti će. J

Zaključak

Ni web ni desktop knjigovodstveni programi nisu optimalno rešenje po krajnjeg korisnika jer oba modela imaju bitne nedostatke. Pravo rešenje je S+S model koji kombinuje ta dve tehnologije na način u kome se one dopunjuju jednu drugu eliminišući time većinu mana koje pojedinačno imaju.

Rečima Zelenog  Zuba:”“Nije dobro Bijelo Dugme, nije dobra Katarina…”

Sledeći post će se baviti time pitanjima koje sve češće dobijam od ljudi preko emaila: šta je to uopšte što ja pravim, što baš program za PC servise, kakve veze uopšte imaju stvari o kojima ja pišem sa knjigovodstvenim programima itd…

Čitamo se,
Nikola TheClickOnce Malović

64 thoughts on “Knjigovodstveni programi – web vs desktop (2/2)

  1. Pozdrav. Samo da kazem da redovno pratim tvoje postove i do sada sam se u vecini stvari slagao sa tobom pa nisam htio ni da komentarisem.
    Sto se tice ove arhitekture jesi razmisljao o tome sta ce klijenti reci kad im kazes da im je baza sa svim podacima na necijem tudjem racunaru a ne kod njih?
    Kako si planirao da rijesis sigurnost podataka dok idu od klijentskog racunara prema oblaku i dok se sinhronizuju baze?
    Da li se Windows Azure + SQL Azure placa nesto ?

    1. Pozdrav,

      casa je polupuna ili poluprazna – zavisi kako se gleda. 🙂 Sa aspekta ovog teksta, situacija bi se mogla definisati da su podaci na normalnoj lokalnoj bazi (na posletku tu se i kreiraju), a samo ‘backupovani’ u oblak. Hipoteticki govoreci, sa stanovista njihovog rada to je kompletno nebitno za njih, nikad u svom radu nece ni da primete to sinhronizovanje.

      Sto se tice ubedjivanja korisnika, to je ozbiljno pitanje sa svim ‘ide-van-LAN-a’ resenjima i moj pogled na tu tematiku se svodi na to da im treba dokazati:
      – da je sigurno spolja (moji podaci bezbedni od hakera koji kradu podatke)
      – da je sigurno iznutra (moji podaci bezbedni od drugih korinisnika – „konkurencija ne sme da vidi moje nabavne cene, dobavljace…“
      – da im je u finansijskom interesu („zaradjuje pare“)

      U jednoj recenici: svodi se na kredibilitet i veruj-te-mi. Web aplikacije imaju taj problem na kvadrat (sve je kod njih), dok klasicne desktop aplikacije nemaju taj problem, ali i svojom ‘lokalnoscu’ ne omogucuju korisniku maksimalno efikasno upravljanje svojim potencijalima.

      Malo detaljnije…
      Sto se sigurnosti spolja tice, to je ozbiljna tema koja zahteva ceo post, ali ako bih taj post sazeo za potrbe ovog komentara sveo bi se na konstataciju da jedina komunikacija sa oblakom se vrsi tokom procesa sinhronizacije (teorijski program radi u potpunosti komuicirajuci sa bazom u lokalu) tako da je potrebno fokusirati se na taj pojedinacni vektor. Sredstva su uobicajena i tebi siguran sam poznata: WIF (SSL, X509). Ponavljam, sve sto treba obezbediti je jedan web servis koji salje delte klijentu.
      Sto se sigurnosti iznutra tice, tu se u stvari radi o kredibilitetu kod klijenata. Ne vidim nacin da se tehnicki nista posebno „zastiti“ sem normalno napisane aplikacije.
      Sto se profitabilnosti tice, ne bi sam sebi da skacem u usta ovde (bice postova o tome), ali imanje podataka u oblaku otvara veoma interesantne mogucnosti integrisanja korisnika na razlicitim lokacijama(npr. knjigovodja i firma rade na istom setu podataka, vlasnik firme od kuce gleda real time sta se desava u firmi), B2C i B2B scenarije. Cvrsto verujem da ce taj kompromis da oni dozvole upload njihovih podataka u oblak da rezultuje dodantim prihodima po njih (i mene 🙂 ).

      Na zalost placa se :(:

      https://www.microsoft.com/windowsazure/offers/popup/popup.aspx?lang=en&locale=en-US&offer=MS-AZR-0003P
      SqlAzure hosting je 10$ za bazu od 1Gb mesecno, 0.1$ GB in traffic, 0.15$ GB out traffic.
      WindowsAzure: 0.12$/sat za najmanju instancu servera

      Bas je ta cinjenica i bila jedna od onih sto me naterale da krenem da razmisljam o (generalno napustenoj) S+S arhitekturi jer:
      1. CPU resursi oblaka se minimalno koriste (konikacija sa SQL serverom/odredjivanji delti, serializacija podataka)
      2. Hosting baze mora da se plati, ali to planiram da minimizujem horizontalnim particionisanjem podataka. Sto se protoka tice, on je minimalno moguc (download i uplaoad samo delti) tako da bi trebalo da bude ‘podnosljivo’

      Hvala na komentaru!
      Nikola

  2. Istina je obično (naravno ne uvek) na pola puta, pa tako i u ovom slučaju. Pri brzinama web konekacija i njihovom pouzdanošću u Srbiji, još uvek je neophodna kombinacija ova dva koncepta, web i desktop aplikacije. Sa poboljšanjem ovih perfomanski siguran sam da će ,zbog mnogih razloga (pristup podacima sa bilo koje lokacije i bilo kog uređaja, povezovanje više lokacija u jedan sistem, manji troškovi održavanja), web aplikacije imati prednost. Kombinacija ovih varijanti je verovatno, sa aspekta programiranja i održavanja zahtevnija, a posebno po pitanju sinhronizacije podataka, ali je trenutno neophodna, bolje rečeno, sa aspekta korisnika u Srbiji, svaka druga varijanta je teško upotrebljiva i rizična.

    1. Neđo,
      da li vi trenutno koristite web aplikaciju ili desktop aplikaciju? Ako vasa trenutna aplikacija ne postoji u web varijanti, idite na povezise.com i probajte sasvim kvalitetnu web aplikaciju pa uporedite sa vasim postojecim korisnickim iskustvom.

      Sto se tice pristupa sa bilo koje lokacije, ovaj model to bas i omogucuje.
      Sto se tice pristupa sa bilo kog uredjaja (telefona itd) – tu ste u pravu ovaj model ne podrzava taj zahtev i to je sasvim svesna odluka da inicijalno ne razmisljam o tome jer ima „vecih riba koje treba isprziti prvo“. Ono sto ja planiram u buducnosti je da odradim web aplikaciju koja ne bi bila parnjak 1-1 sa desktop aplikacijom vec specificno skrojena po potrebama ljudi koji bi je koristili. Kao ilustracija na sta mislim: korisnik nece da unosi knjizni nalog ili fakturu na svom mobilnom telefonu, ali ce ga zanimati promet u toku dana, liste za nabavku itd. itd. Bice jos jedna web aplikacija namenjena B2C segmentu, ali je stvarno glupo pricati o tome sad jer dok ja dodjem do toga ima mnooogo stvari prvo koje moram da resim. 🙂

  3. Ne znam ili se cini da ima jedan problem u toj arhitekturi. Uzmimo slucaj da imamo centralu firme i ona ima bazu koja se sinhronizuje u oblak. Uzmimo da ta firma ima drugu poslovnicu u drugome gradu. Ona se preko interneta konektuje na oblak i iz oblaka povlaci podatke ili se konektuje na tu bazu u centrali? U slucaju da se konektuje na oblak i radi insert podataka i na oblak onda baza u centrali nema podatke iz te poslovnice. Oni samo postoje u oblaku i u lokalnoj bazi te poslovnice?

    Sto se tice sigurnosti ne znam jel se vrsi enkripcija svih podataka koji se sinhronizuju i koliko ce onda brzo raditi ta sinhronizacija?

    Takodje nisam siguran sto se tice sinhronizacije koliko je pametno da se ona odvija u nekim intervalima, npr. centrala ima sifarnik Partnera i unese novog partnera. Taj partner ce doci u oblak za 5-10 minuta i iz oblaka ce se sinhronizovati na bazu u poslovnici za tek 10 minuta recimo sto eventualno moze dovesti do duplanja podataka vise partnera sa istim imenom i sl…?

    Pretpostavljam onda da ce sinhronizacija sa oblakom morati biti u 2 pravca sto mi je malo zeznuto?

  4. Danas mi je gospodin Marijan (ako sam ga dobro razumeo on je vlasnik firme čiji softwer radi u pozadini projekta povezise.com) bio na prezentacijo softwera. Izgleda da su moji zahtevi po pitanju poručivanja robe i kreiranja i primene cenovnika ili preterani ili….. I gospodin Marijan je prihvatio neke moje sugestije i reako da će ih verovatno ugraditi u svoj sofrwer. Prezentacija je bila i više nego korektna ali me je zaprepastila činjenica da je ovo već treći, izuzetno ozbiljan sofrwer koji to nije rešio do kraja, nego u svakoj varijanti treba da se posao završi malo ručno i uz papir i olovku ili napamet. Već počinjem sumnjati da moji zahtevi nisu „normalni“.

  5. Zaboravih da dodam, svi rade knjigovodsrveni program, i tu mora sve da štima, a njegove komercijalne funkcije su manje ili više zapostavljene, ili se podrazumeva da je normalno da se jednon unesen podatak u isti program unosi više puta, da se neke stvari rade po sećanju i napamet. Kao što sam već rekao, meni treba program pre svega zbog tih komercijalnih funkcija jer moj knjigovođa to ionako (dokle ćemo izdržati neznam) sve ponovo ukucava u svoj program, tj. meni knjigovodstveni deo programa, zasada i netreba. E takav program fali na tržoštu.

    1. Neđo,

      i jeste i niste u pravu. 🙂
      Jeste potpuno u pravu sto zahtevate kao korisnik program ya komercijalu komercijalni program bey da vas zamara knjigovodstvo koje vas absolutno ne zanima – ima koga zanima.
      Niste u pravu sto pricate o programu za komercijalu potpuno nevezanim za knjigovodstvo. Ja sam takav jedan napravio 1999 i on istina je pojavno savrsen po vasoj meri kao poslovnog korisnika ali dovodi do poteskoca u integraciji sa knjigovodstvenom agencijom gde oni sve to prekucavaju itd.

      Po mom misljenju resenje je imati jedan set podataka na kome svi ucesnici u poslovnom procesu (ukljucjuci i knjigovodju) rade jer su dokument i knjizni nalog jedna pojava samo sagledana sa dva razlicite strane.
      Drugim recima, ispod haube baza podataka i infastrukturni kod treba da bude jedinstven za obe vrste koriscenja.
      Dosta programa je tako implementirano, ali to je samo 49% dobrog sistema. Druga polovina resenja tog problema je segmentacija korisnickih ekrana tako da vi u vasem radu imate utisak kao da radite sa komercijalnom aplikacijom, a vas knjigovodja treba da ima utisak da radi samo sa knjigovodstvenom aplikacijom.
      Sta se desava ispod haube to ni vas ni njega ne treba mnogo da zanima u profesionalno odradjenom sistemu.

      O ovom mom stavu sam vec pisao u https://papiri.rs/blog/2010/alan-ford-pony-express-i-knjigovodstveni-programi/ pa da ne detaljisem dalje ovde ponovo 🙂

  6. Nemam ja ništa protiv knjigovodstvenih programa, moja je konstatacija da su svi programi podređeni kjigovođama i u tom delu svi, manje ili više dobro ali definitivno funkcionišu. Problem je u komercijalnim funkcijama programa koje su u gomili aplikacija koje sam testirao, nekorektno urađene ili jednostavno nisu izvedeni do kraja. Lepljene su želje raznih korisnika i tako se dobiva gomila polu rešenja koja ili polovično funkcionišu ili funkcionišu uz gomilu ručnog, nepotrebnog rada i dorađivanja. Tu nema jasnih zakonskih zahteva pa svako to postavlja po svojoj volji i nahođenju, ali se zbog gomile razloga, koja su meni nejasni (osim onog „ajde za toliko eura da mi to rešiš tako“, i onda dobivamo ta polovična i nedovršena rešenja). Znači vi program nemožete pustiti u prodaju ako on nije u stanju da odradi završni račun, obradi isplatu plata i slično, ali za komercijalne funkcije uvek možete reći „to će biti u idućoj varijanti, doplatite pa ćemo Vam uraditi“ i još ko zna koliko dobrih razloga da se to oteže u nedogled. Eto molim sve da mi preporuče program u kome je poručivanje robe, formiranje i primena cenovnika , kao i popusta u odnosu na njih rešena, dosledno do kraja, pa kako god to bilo urađeno, ali da je urađeno do kraja.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)