Obračun zarada – subvencije

Podsticanje zapošljavanja – poreske i doprinosne olakšice u Srbiji

Zadnjih par dana sam nešto bolestan i ne mogu da sedim dugo ispred računara i radim na najprostijem programu za obračun zarada – kadceplata.com pa sam odlučio da malo proučim zakonsku legislativu kako se radi jedan od poslednjih delova koji mi fale u programu – subvencije.

Ono što sam našao i pročitao me je dobrano zbunilo i trebalo mi je par dana da izbistrim u glavi kako se te subvencije rade i čemu (ne)služe, pa pošto verujem da ima dosta ljudi koji su laici kao i ja (nisu pravnici i računovođe) i koje zanima kako/šta/koliko dobijaju subvencijama odlučio sam da pribeležim javno rezultate svog istraživanja pa možda to i nekom uštedi par dana života koje sam ja bacio na ovo.

Kao i obično: ja nisam ni knjigovođa ni pravnik.

Sve dole navedeno je moje shvatanje problematike subvencija  koje potpuno iskreno i transparentno delim sa vama i koje verujem da je tačno, ali preporučujem da ipak o svemu rečenom vi razmislite svojom glavom i donesete sami svoj sud.

Puji, pike…

S obzirom da ja verujem da su programi za obračun zarada glorifikovani digitroni za obračunavanje veličina kojim se popunjavaju obrasci koje je država propisala kako bi bila sigurna da njoj niko ne zakida na njenom reketu – svoju potragu sam krenuo od obrazaca.

Odmah sam našao dva osnovna obrasca na kojima se subvencije spominju:

Opj obrazac – umanjenje obračunatog poreza

OD obrazac – umanjenje doprinosa

Otvorim moju fasciklu plate/zakoni i između 120 dokumenata nađem ta dva zakona i njihove zakone o izmenama zakona koji se spominju u obrascima i naučim sledeće (sumirano i suženo na suštinu)

Zakon o porezu na dohodak građana

definiše poreske olakšice/oslobođenja u sledećim slučajevima

čl.21 Invalid zaposlen u preduzeću registrovaneom za zapošljavanje lica sa invaliditetom 100% oslobođenje od poreza
trajno
čl.21a Zaposleni plaća privatno penziono osiguranje do 4647 din mesečno
čl.21b Neka dubiozna od slučaja zapošljavanja u 2005-oj godini
čl.21v st1 Nezaposleno lice – pripravnik – mlađe od 30 godina
bez obzira koliko dugo je nezaposleno
100% oslobođenje od poreza
na 3 godine
čl.21v st2 Nezaposleno lice – mlađe od 30 godina
bar 3 meseca nezaposleno
100% oslobođenje od poreza
na 2 godine
čl.21g Invalid zaposlen u *normalnom* preduzeću 100% oslobođenje od poreza
na 3 godine
čl.21d Nezaposleno lice – starije od 45 godina
bar 6 meseci nezaposleno
100% oslobođenje od poreza
na 2 godine

OK, ovo mi deluje sve malo tupavo (kakve veze ima koliko ko ima godina i da li je na birou 5 ili 6 meseci – čista diskriminacija), ali štikliram kao “poreske olakšice – skapirane”

Zakon o izmenama i dopunama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje

definiše *doprinosne* olakšice za zapošljavanje sličnih kategorija kao i zakon o porezu na dohodak

čl.45 st.1 Lica starija od 50 godina
nezaposleni bar 6 meseci
100% oslobođenje doprinosa na teret poslodavca
na 2 godine
čl.45 st.2 Lica starija od 45 godine
nezaposleni bar 6 meseci
80% oslobođenje doprinosa na teret poslodavca
na 2 godine
čl.45a st.1 Nezaposleno lice – pripravnik – mlađe od 30 godina
bez obzira koliko dugo je nezaposleno
80% oslobođenje doprinosa na teret poslodavca
na 2 godine
čl.45a st.2 Nezaposleno lice – mlađe od 30 godina
bar 3 meseca nezaposleno
80% oslobođenje doprinosa na teret poslodavca
na 2 godine
čl.45b Invalid 100% oslobođenje doprinosa na teret poslodavca
na 3 godine

Šta ovo znači na konkretnim primerima?

Recimo da imate radnika Miku koji je 29 godina star pripravnik, Žiku koji je 51 godinu star radnik i Simu koji ima 35 godina.

Recimo da i Miki i Žiki ugovorite po 100.000 din bruto platu – super bruto (koliko poslodavac plaća- grubo zaokružena cifra da uprosti primer): 118.000. Bez subvencija Mika i Žika primaju na ruke (opet grubo rečeno) oko 70000 din.

U Mikinom slučaju olakšice su:

  • 100% poreza na period od 3 godine –  oko 11000 mesečno
  • 100% doprinosa na teret poslodavca na period od 3 godine – oko 18000 mesečno

.
U Žikinom slučaju:

  • 100% poreza na period od 2 godine –  oko 11000 mesečno
  • 80% doprinosa na teret poslodavca na period od 3 godine – oko 14000 mesečno

.
U Siminom slučaju nema nikakvih olakšica jer ga broj njegovih godina diskvalifikuje za subvencionisanje

U Srbiji je zakonom propisan bruto obračun zarada, što znači da se plate ugovaraju u bruto iznosu tako da se do neto iznosa koji zaposleni prima na ruke dolazi oduzimanjem od bruto iznosa poreza i doprinosa na teret radnika. Drugim rečima, bruto je ugovorom fiksirana veličina u obračunu zarada.

S obzirom da je NETO = BRUTO – DOP.ZAP – POREZ, ove olakšice će rezultirati time da:

  • Mika i Žika prime po 11.000 din više (porez je 0 u ovoj formuli te se preliva u neto i ide njima u džep),
  • poslodavac će platiti oko 32.000 din mesečno manje za njihove plate (ne plaća doprinose na teret poslodavca)

.

…Ne važi

Po mom ličnom i skromnom mišljenju neko iz vlasti je prošle godine skontao da ovako odlazi previše para iz budžeta pa pošto nisu hteli da ukidaju subvencije, rešili su da ovo gore opisano izmene na način koji stavlja pod veliki znak pitanja smislenost subvencija za poslodavce i na taj način su ih de facto ukinuli.

Da pojasnim ovo malo…

Uredba o podsticanju zapošljavanja

je doneta prošle godine i njome se sve ovo gore navedeno ništi – obrasci OPJ i OD se uvek popunjavaju nulama (sem broja zaposlenih br.3 u OPJ i br.2 u OD), a zakone jednostavno treba ignorisati.

Uredba definiše sledeće uslove za ostvarivanje prava na subvencije:

  • poslodavac mora imati bar 50% učešća privatnog kapitala u preduzeću
  • broj zaposlenih tokom korišćenja subvencije ne sme biti manji od broja zaposlenih na dan 31.3.2011

Po uredbi,efekti subvencije su sledeći:

Tip zaposlenog Poreska subvencija Doprinosna subvencija
Zaposleni mlađi od 30 godina ili stariji od 45 godina
nezaposlen bar 6 meseci
100% poreza
na period od 12 meseci
100% doprinosa za PIO
na teret poslodavca i
na teret zaposlenog
na period od 12 meseci
Zaposleni starosti od 30-45 godina
nezaposlen bar 6 meseci
30% poreza
na period od 12 meseci
100% doprinosa za PIO
na teret poslodavca i
na teret zaposlenog
na period od 12 meseci

.
Subvencionisani iznosi se iskazuju na ZSP i ZSD obrascima koji se prilažu uz OPJ i OD obrasce.

Primer efekta uredbe o stimulisanju zapošljavanja

Kao što rekoh već, neću da ulazim u to koliko je glupavo i diskriminatorski subvencionisati po godinama, već ću ovde samo da uporedim efekte ove uredbe  na gore navedenom primeru obračuna Mike, Žike i Sime “po starom”.

Da se podsetimo primera sa grubo uprošćenim ciframa po starom

Bruto: 100.000, Super bruto: 118.000, Neto: 70.000. U Srbiji zakonom propisan bruto obračun zarada.

Nakon stupanja uredbe na snagu ovako izgleda efekat subvencija:

U Mikinom slučaju olakšice su:

  • 100% poreza na period od 12 meseci –  oko 10000 mesečno
  • 100% PIO doprinosa na teret poslodavca na period od 12 meseci – 11.000 mesečno
  • 100% PIO doprinosa na teret zaposlenog od 3 godine – oko 11.000 mesečno

.
U Žikinom slučaju:

    • 100% poreza na period od 12 meseci –  oko 10000 mesečno
    • 100% PIO doprinosa na teret poslodavca na period od 12 meseci – 11.000 mesečno
    • 100% PIO doprinosa na teret zaposlenog od 3 godine – oko 11.000 mesečno

.
U Siminom slučaju:

    • 30% poreza na period od 12 meseci –  oko 3000 mesečno
    • 30% PIO doprinosa na teret poslodavca na period od 12 meseci – 3300 mesečno
    • 30% PIO doprinosa na teret zaposlenog od 3 godine – oko 3300 mesečno

S obzirom da je NETO = BRUTO – DOP.ZAP – POREZ, ove olakšice će rezultirati time da:

  • Mika i Žika prime po 21.000 din više (porez + doprinos za pio na teret zaposlenog su nula te se to preliva u neto i ide njima u džep). Sima prima 6600 dinara veću platu.
  • poslodavac će platiti oko 25.000 din mesečno manje za njihove plate (oslobođen samo doprinosa za PIO na teret poslodavca)

Sumirano: nakon uredbe celokupni efekt subvencija po poslodavca je da na period od 12 meseci uplaćuju super bruto iznos zarade umanjen za 11% (ili 3%) bruto zarade na račun oslobođenja od PIO doprinosa.

(Ne)podsticanje zapošljavanja

Populistički gledano ovako koncipirane subvencije su bolje nego one definisane zakonom jer kao što vidite radnik dobija znatno veću udeo subvencije  i znatno je veći neto. Takođe, čak i zaposleni koji nisu imali pravo na subvencije po osnovu prethodno navedenih zakona (“Sima”) dobijaju određene subvencije.

Ipak, ako se efekt uredbe razmotri racionalno sa stanovišta njene namene – podsticanja zapošljavanja – može se vrlo lako videti koliko je ona negativna u poređenju sa prethodnim Zakonom definisanim subvencijama:

  • Prethodne subvencije je poslodavac ostvarivao na period od 2 i 3 godine, sada je to skraćeno na 12 meseci
  • Onaj koga treba stimulisati je poslodavac, a ne radnik. Efektivno povećano prelivanje subvencije u ruke zaposlenog ima smisla po meni kada je na tržištu manjak radne snage pa se poslodavcu želi pomoći u privlačenju deficitarnih talenata. U slučaju ogromne nezaposlenosti, poslodavac je taj koji se treba ubeđivati da primi “neiskusnog” radnika u situaciji kada ima ogromni fond “iskusne rezervne radne snage” – nezaposlenih. Žalosna situacija, ali ignorisati je ništi smisao subvencija.
  • Ako se na gornjim primerima vidi da Mika i Žika u prvih 12 meseci primaju po 20.000 dinara više (90.000 din neto) šta će se desiti nakon isteka tog perioda – 13.-og meseca? Kako poslodavac da objasni Miki I Žiki da im je plata sad “ista, ali 20.000 manja?” Da li poslodavac treba da diže bruto da bi održao neto i time održi 90.000 iznos? Da li će zaposleni da skonta da mu je 13-og meseca najbolje da da otkaz, radi na crno 6 meseci i opet se zaposli sa subvencijom?
  • Ako radnik po sopstvenoj volji da otkaz poslodavcu u tih 12 subvenciomih meseci, poslodavac je i u tom slučaju dužan da refundira revalorizovani iznos ostvarenih subvencija. Verujem da niej preterivanje reći da ovako definisan uslov refundiranja bukvalno stavlja poslodavce na milost i nemilost zaposlenih.
  • Da stvar bude najgora, ako Mika da otkaz 11-og meseca, poslodavac mora da refundira i 200.000 dinara koje je Mika odneo kući u svojoj neto zaradi. Ne radi se o refundiranju, već o plaćanju poslodavca iz svog džepa iznosa povećanog neta koji je radnik odneo na ruke. Ako već država hoće pošteno da postavi situaciju, neka propiše da u slučaju gubitka prava na subvencije obe strane participiraju u skladu sa tim koliku je korist ko ostvario od propale subvencije – znači poslodavac nek refundira svoj PIO doprinos,a Mika nek refundira svoj deo subvencija.

Zaključak

Što se mene (kao nekog ko uskoro registruje preduzeće u Srbiji) lično tiče – subvencije usled gore navedenih razloga nemaju nekog posebnog smisla, predstavljaju poslovni rizik uz minimalnu korist po mene kao preduzetnika.

Ako grešim, voleo bi da čujem to u komentarima pa da ja i ostali znamo u čemu grešim u ovom postu Smile

Takođe, voleo bih da čujem odgovor na dva pitanja na koja još uvek ne znam odgovor:

  • Šta je sa preskom olakšicom usled dobrovoljnog osiguranja? Da li je još uvek važeća?
  • Šta je sa invalidima? Više nemaju poseban tretman u olakšicama u plaćanju doprinosa i poreza?
    Invalid od 29 godina i zaposleni bez invaliditeta se sad tretiraju isto?

1.076 thoughts on “Obračun zarada – subvencije

  1. vazeca je do 4647 dinara (umesto prethodnih 3K)
    2. „u skladu sa zakonom koji uređuje sprečavanje diskriminacije lica sa invaliditetom“ 100% obracunatog poreza na 3 godine (clan 21g Zakona o porezu na dohodak gradjana-nije prestao da vazi), dok se stalno oslobodjenje od obracunatog poreza odnosi na privredne subjekte koji zaposljavaju invalidna lica

    3. poseban problem predstavlja utvrdjivanje revalorizovanog iznosa subvencionisanih doprinosa kod prestanka radnog odnosa pre isteka roka za koji vazi subvencija „primenom indeksa potrosackih cena“ koje uzgred nemaju blage veze sa rastom zarada, kursom evra etc. vec zavise od statistickog uzorka (uzgred moja firma sa tri zaposlena spada u statisticki uzorak-nezamislivo) tako da su knjigovodje dobile jos jedan posao obracuna kamata za potrebe drzave…

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)