Pobednik vremena

Moji roditelji su imali Renault 4 koji ja pamtim po udobnim sedištima, naopako jedinstvenom (čitaj: uber cool) menjaču, obliku cipele i reklami iz 80-tih inspirisanu Max Max-om.

Renault 4 – “Pobednik vremena“

Na žalost (ili na sreću – kako ko gleda), Renault 4 nije predmet ovog članka, ne proizvodi se dekadama te ga hajmo ostaviti memli istorije. Umesto njega, ovaj članak će se pozabaviti jednim njegovim ne manje bitnim vršnjakom: matričnim štampačem.

Knjigovodstveni programi sa podrškom za matrične štampače

U 2003-oj, najbolji način da nasmejte knjigovodstvenu agenciju tokom predstavljanja svog programa je da kažete da vaš Windows program ne podržava štampu u tekstualnom modu. “Nema matričnog štampača?” je bio uzvik (uobičajeno par oktava viši) koji je označavao uvek moment kada vlasnik knjigovodstvenog birao prelazi iz “slušam te” moda u “gde-li-ću-za-ručak-razmišljanje-praćeno-gašenjem-čula-sluha-i-slepo-klimanje-glavom”

S obzirom da smo evo već u 2011-oj i da ja nisam video matrični štampač već 5+ godina, ja sam iskreno bio mišljenja da su matrični štampači iščezli čak i kod nas, ali pre nekoliko dana reših da testiram svoj stav. Većina ljudi koje sam pitao (vlasnika malih preduzeća) su potvrdila moj stav: niko više ne koristi matrične štampače, te sam ja do danas verovao da neću morati da se opet zlopatim disproporcionalnim izveštajima za matrične štampače.

Međutim, danas mi je sve to palo u vodu kada mi je Milovan Kick-Ass-Knjigovodja na četu rekao da velika većina faktura koje dobijaju njegovi klijenti od svojih dobavljača je rađena i dan danas matričnim štampačima. Čak mi je rekao da i veći deo njegovih korisnika (neki od njih firme sasvim pristojne veličine) koristi i dan danas matrični štampač.

Naravno da sam ga pitao:”Ali zašto i dan danas se koriste štampači”
Odgovor: ”Jeftiniji su mnogo papir, toner i štampa u više kopija”

Tako sam i ja došao do odluke da, pre nego što kapituliram pred matričnim štampačem, proverim ovu tvrdnju i evo posta.

Koliko se štampači uopšte koriste?

Ako se uzme u obzir da u godini ima 264 radnih dana, mislim da je neki obim od hiljadu faktura godišnje sasvim reprezentativan kao uzorak. Naravno da ima firmi koje štampaju više i onih koje štampaju manje, ali je hiljadu verujem mnogo veća od njihove medijane. Plus, okrugla je brojka pa se lako računa Smeško

Nameće se takođe pitanje u koliko se kopija tih 1000 faktura štampa? Meni je izgledalo logična pretpostavka da se radi u dva primerka (jedan za kupca, jedan za dobavljača), ali mi je Milovan pojasnio da ima firmi koje štampaju u 4 primerka (1 kupcu, jedan komercijali, jedan ide računovodstvu, jedan malom Perici …) Za potrebe ovog članka preskočiću kritiku ovog drugog model i uzeti ga zdravo za gotovo.

Znači, u ovom postu se radi o primeru 1000 računa/faktura odštampanih u 2 i 4 primerka.

Matrični i laserski štampači

Standardni laserski štampač kod nas (kako mi je rečeno) je HP LaserJet 1010, ali pošto se on izgleda ne proizvodi više pretpostavljam da je nov bio u rangu HP 1102 štampača, čija je cena 11.000 dinara. Za firme koje imaju veći obim štampe HP 1010 je verovatno nedovoljan, te se u takvim slučajevima štampači poput Lexmark E260 sa 33 stranice u minuti su verovatno adekvatnije i dalje po prihvatljivoj ceni oko 13.000 dinara.

Cena matričnog LX 300 štampača je skandaloznih 26.000 dinara. O kvalitetu i brzini štampe kao i nivou buke koji kreira mislim da nema smisla trošiti reči

Sapienti sat, idemo dalje…

Tabuliri i tabaci

Jedna od prednosti matričnog štampača je što može da štampa više kopija.
Tabulir kutija a4 formata sa 1 dodatnom kopijom (“1+1”) od 900 preklopa/stranica košta 1330 dinara.
Odštampati 1000 računa u 2 kopije tako sa ovim tabulirom košta 1470 dinara (1.47 dinara po računu).
Odštampati 1000 računa u 4 kopije tako sa ovim tabulirom košta 3940 dinara (3.94 dinara po računu).


.

Tabulir kutija a4 formata sa 3 dodatne kopije (“1+3”) od 450 preklopa košta 1550 dinara,
Odštampati 1000 računa u 2 kopije sa ovim tabulirom teoretski košta 1722 dinara (1.72 dinara po računu).
Odštampati 1000 računa u 4 kopije tako sa ovim tabulirom košta 3444 dinara (3.44 dinara po računu).

.
Tabak A4 papira od 500 lista za laserski štampač košta 429 dinara,
Odštampati 1000 računa u 2 kopije sa ovim papirom teoretski košta 1716 dinara (1.72 dinara po računu).
Odštampati 1000 računa u 4 kopije tako sa ovim papirom košta 3432 dinara (3.43 dinara po računu).

Evo i uporedne tabele koja prikazuje cene papira
.
Varijanta Tabulir 1+1 Tabulir 1+3 Tabak laserskog papira
1000 računa u 2 kopije 1470 din 1722 din. 1716 din.
1000 računa u 4 kopije 3940 din. 3432 din. 3432 din.

Ako štampate matričnim štampačem uštedećete u najboljem slučaju na papiru 246 dinara godišnje.

Toneri i ribboni

Ovo je definitivno kategorija gde matrični štampač je neosporno jeftiniji sa svojih 500 dinara cene za traku štampača. Svi moji pokušaji da nađem negde podatak koliko kopija traka izvuče su propali, tako da joj priznajem “neograničen broj kopija” te samim tim cena utrošenog banera po stranici teži nuli.

Toner za HP 1010 štampač košta oko 2000 dinara i može da odštampa 2000 kopija te je cena utrošenog tonera po odštampanoj stranici jedan dinar. (Toneri polovnih i starijih štampača koštaju i manje od 0.5 dinara/stranici, ali za potrebe ovog članka to preskačem)

Dakle, da na laseru odštampate 1000 računa u 2 kopije –> 2000 dinara je vrednosti utrošenog tonera. 1000 računa u 4 kopije –> 4000 dinara vrednost utrošenog tonera.

Suma sumarum

Ako ste neko ko tek otvara firmu, samo odlukom da kupite laserski štampač štedite dovoljno novca da pokrijete utrošak tonera u sledećih 3-5 godina (punjenje za bar 15000 stranica). Ja stvarno ne vidim što bi IKO odabrao matrični štampač u ovom slučaju.

U slučaju da imate već laserski štampač, znajte da trošite mesečno dodatnih 3 evra (4000 dinara ekstra troška za toner) u odnosu da koristite matrični štampač-

U slučaju da imate već matrični štampač, zar je vaš duševni mir vredan tih 3 evra mesečno? Zar je tih 3 evra vrednije od stida koji verovatno osećate šaljući svom kupcu fakturu odštampanu na matričnom štampaču?
Zar nije bolje da platite tih 3 evra više i pošaljete fakturu koja po sadržaju i formi izgleda profesionalno i samim tim širi isti takav utisak o vama?

Posle ove računice koju sam ja izveo, ja stvarno ne razumem ljude koji koriste matrične štampače u 2011-oj.

Šta vi mislite o ovome? Koliko papira odštampanih matričnim štampačem prolaze kroz vaše preduzeće? Da li sam propustio neku prednost matričnih štampača? Da li podržavate matrične štampače u vašem programu /ako ste proizvođač knjigovodstvenih programa/

Hoćemo da penzionišemo već jednom te matrične štampače?

Vaš iskreno skeptičan,
Nikola DotMatrix Malović

7 thoughts on “Pobednik vremena

  1. Prilicno zanimljiv tekst. Ja sam imao slicne dileme do pre par godina dok sam radio tu vrstu software-a.
    U mom bivsem preduzecu su koristili i dan danas koriste „onaj iz menjacnice“ Epson Lx300 :), a koriste ga samo recimo za programe za spediciju, tj za stampanje milona stranica koje se predaju carini (citaj drzavi) pa te prosto boli uvo kako izgleda, bitno je da postoji.
    Drugo ti LX 300 (matricni) stampaci su prosto neunistivi. Kilometri papira u rolni, direknto iz kutije.
    Niti jedan HP1010 i naslednici nisu uspeli da nadzive te LX matricne stampace….
    Tako da , mislim da ce to da zivi jos dugo….

  2. Ako se ja dobro secam, matricni od pre 5+ godina su se takodje kvarili doduse retko, ali kad se pokvare popravka je uvek kostala bas dosta.

    Ono sto je specifican moment mozda za 2011-u je da Lexmark T620 polovan kosta oko 30 evra, sa jednim tonerom od 8000 dinara izbaci 20.000 stranica. Ako se ikad pokvari (a po mom licnom iskustvu ne kvare se tako cesto ni laseri), umesto popravke sada je mozda isplativo kupiti drugi stampac. Drugim recima, pitam se da li su u poslednje vreme laserski stampaci kvalitetom svoje izrade i niskom cenom na sekundarnom trzistu dostigli mozda status robe za jednokratnu upotrebu?

    U svakom slucaju hvala na komentaru 🙂

  3. Zanimljivo je da i čuveni METRO cash & carry na kasi koristi iskjlučivo matrične štampače u 2011. godini.
    1. Nije objašnjeno sa softverske strane šta je problem pružiti podršku za obe vrste štampača, a neki programi je imaju?
    2. Zašto korisnike ograničavati u izboru štampača Vašim programom?
    3. Većina firmi ima i lasere i matrične i zašto ih ne pustiti da postepeno pređu na noviju tehnologiju, ako uvide da je to bolje?
    Ako neki programi ograničavaju korisnika izborom monitora određene rezolucije, zašto mu mi nenametnemo i vrstu štampača, pošto je operativni sistem odavno nametnut. Šta je sledeće?
    Pozivam korisnike da predlože šta bi voleli da im programeri nametnu ili ograniče:
    – monitor određene minimalne rezolucije
    – korišćenje isključivo laserskih štampača
    – isključivo operativni sistem Windows, ali najnoviji uvek
    – možda ekran na dodir kao na mobilnom tel.(čemu tastatura)?
    – kretanje kroz menije programa isključivo mišem (čemu tastatura)?
    – glasovne komande (kao na mobilnom tel.)?
    – konfiguracija računara se podrazumeva
    – …
    A dali mogu da koristim optički miš ili moram laserski? Strašno… Ljudi vole slobodu izbora, a Vi predložite šta mislite, ali neograničavajte korisnike.
    Pozdrav

    1. Vasa pitanja moram da odgovorim na dva nivoa: konceptualno i konkretno.

      Konceptualan odgovor na vase pitanje zasto korisniku ne ponuditi izbor sam izneo u ovom postu, gde sam istakao kako je po meni oppinionated korisnicko iskustvo Apple uredjaja i OS-a mnogo bolje od „fleksibilnog izbora“ koji na primer MS nudi. Potpuno podrzavam na primer Jobs-ovu odluku da izbaci DVD Rom iz Air-a iako ima milion ljudi koji, nalik vama ovde, iznose protivargumente u smislu korisnik mora da moze da bira. Isto vazi i za flopi diskove itd.
      Taj stav prenesen na štampače se svodi na to da ako nema valjanih funkcionalnih i ekonomskih razloga u korist matricnih stampaca, proizvođači treba da preuzmu odgovornost i izbace matrične štampače iz upotrebe kako bi i sebi i korisniku uprostili stvari. Ponovo podvlačim da ovaj stav važi samo „ako nema valjanih funkcionalnih i ekonomskih razloga u korist matricnih stampaca“ što je upravo stav koju ja putem ovog posta pokušavam da istražim.

      Evo i konkretnih odgovora:
      1. Dizajniranje reporta u WYSIWYG dizajnerima sa draft fontovima matričnih štampača je komplikovano jer to što se vidi na ekranu i ono što se štampa se ne podudara. Ima raznih matričnih štampača, od kojih svaki može da ima različite fontove ugrađene u svoj eprom, pa jednom sačinjen izveštaj za matričnu štampu nije garantovano ispšravan na svim štampačima.
      2. Za njihovo dobro. Što manje opcija, lakše korišćenje. Takođe, većina njih i ne zna da je cena štampe laserom sasvim uporediva sa matričnim štampačem u dosta slučajeva te time što ih „ja“ guram u tom pravcu, pomažem im u podizanju kvaliteta svoijih usluga i jačanju svog brenda.
      3. Prvi put čujem za programe koji ograničavaju max rezoluciju i to mi zvuči glupavo. Svaki program mora da bude testiran na minimalnu rezoluciju (izgleda 1024*768 u Srbiji), ali ne treba da ima ikakve probleme ako je rezolucija veća od toga.
      Rad sa tastaturom je po meni obavezan u slucaju poslovnih aplikacija gde se unose dosta podataka.
      Smatram da je pametno za firmu da ima najnoviji Windows iz mnogo razloga, ali ne smatram da to mora biti neophodan preduslov za korišćenje bilo kog programa. Svi Windowsi XP SP2 i noviji bi trebalo po meni da budu prihvatljivi za bilo koji program.
      Touch u opstem slucaju ima realno intersantne upotrebne vrednosti samo na kasama i radu sa krajnjim korisnikom. Postoje industrijske grane (poput ugostiteljstva) gde priroda samog posla ide u korist touch-a,ali je to van konteksta knjigovodstvenih programa te smaim tim posebna prica.
      Glasovne komande nemaju nikakvu upotrebnu vrednost po mom misljenju.
      Konfiguracija racunara treba biti generalno preporucena u smislu da testiranje proizvodjača je pokazalo da na toj konfiguraciji taj program radi optimalno. Korisnik može da ima slabiju konfiguraciju od toga, ali u tom slučaju proizvođač mu ne garantuje da će program raditi na način koji on očekuje.

      Volim i ja slobodu izbora zato i koristim PC računar, a ne neki Apple 100% HW i SW zakljucani kompjuter.

      Ovde je samo pitanje o tome da li je izbor necega potpuno deplasiran ili ne realnošću. U slučaju da nije, ok – treba ga podržati. U slučaju da jeste, treba biti progresivan i raditi na njegovom izbacivanju. Sve to u najboljem interesu korisnika iskljucivo.

      Hvala na komentarima i nadam se da sam uspeo malo da pojasnim svoje stavove 🙂

  4. Što se tiče Metroa, Vladan je u pravu, ali isine radi treba dodati da su im fakture bukvalno poluupotrebljive, u svakom smislu, a nakon slanja faksom totalno nečitljive. Ali oni očigledno imaju druge prioritete i poslovnu logiku koja donosi očigledno dobre poslovne rezulatate, pa nije nameni da im kritikujem poslovni model. Činjenica je da oni na svakoj kasi štampaju dnevno preko 100 faktura x 365 dana = 36 500 x 10 kasa = 365 000 x objekata x i da to ima poslovnu logiku, pa puta 1 dinar = ???

    Inače niko drugi od dobavljača sa kojim radim ne koristi više matrični štampač (unazad mesec dana dobi sam samo jedan dokument ispisan na matričnom štampaču i to izvod iz otvorenih stavki). Gledano sa aspekta malih i srednjih preduzeća, mislim da podrška za matrične štampače nije nešto što će odbiti bilo kog potencijalnog korisnika, pod uslovom da je sve drugo ok.

    1. 1 dinar po stranici toner je utrosak na konfenkcijskom HP 1010. Za njihove potrebe ozbiljniji stampac bi bio potreban gde toner po stranici pada na oko 0.3 din/stranici. Ako je za Metro problem pola dinara po fakturi (koji se mozda kompenzuje povecanjem produktivnosti usled brze stampe lasera). Opisani kvalitet tih faktura je sasvim u skladu sa mojim pretpostavkama – nikakav. 🙂

      Na kraju krajeva, Metro je jedan – izuzetak koji odvlaci diskusiju u pravcu drugacijem od onog koji sam ja zeleo – da li ima smisla koristiti u 2011-oj matricni stampac u „normalnim“ (malim i srednjim) preduzecima ?

  5. Nakon posta sa argumentacijom u korist lasera, i diskusije koja može da upotpuni post svim neophodnim informacijama o pozitivnim/negativnim aspektima korišćenja jedne od vrsta štampača možeš da postaviš glasanje čisto statistike radi. U Vašem preduzeću koristite:
    a) Matrix
    b) Laser.
    Ja sam u protekloj godini dobio dva papira sa matričnog. Oba od uprave carina. Eto toliko o mom susretu sa papirima rađenim na matričnom.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)