Knjigovodstveni programi – web vs desktop (1/2)

Internet knjigovodstveni program-sadašnjost, budućnost ili utopija?

pivara1Ako pogledate potražnju za stručnjacima “na zapadu” videćete da je 10x veća potražnja za web programerima nego za desktop programerima. Večina proizvoda stvorenih u zadnjih 5+ godina koji koristite su web aplikacije (GMail, Facebook itd). Desktop aplikacije koje ste počeli da koristite u to vreme su ili kreirane pre tog perioda ili su rezultat bitisanja u delu sveta lociranom na perfieriji informatičkih trendova. Čak je i sam Microsoft, uvidevši pretnju od Google Docs paketa kancelarijskih aplikacija, ChromeOS-a, iPad-a itd primoran da investira ozbiljne izbose u web office aplikacije i windows azure. “Web je pobedio, desktop je mrtav!” – odjekuje iz svih novina. Game over?

Generalno govoreći: da. Govoreći u kontekstu programa za knjigovodstvo: ni blizu. (“Heretik! Dajte lomaču!”)

Internet knjigovodstveni program je kao mlako pivo: mlako pivo je pivo i može da se popije ponekad kad baš mora, ali definitivno nije nešto što bi neko pio svakog dana posle ručka.

Desktop knjigovodstveni  program je kao hladno pivo: jeste da vam je potreban da imate frižider instaliran u stanu i da samo iz njega možete da uzmete flašu (a ne bilo koju iz bilo koje gajbe), ali se to zaboravi sa prvim gutljem.

Sad kad su flejmeri, hejteri i web ziloti namireni materijalom za komentarisanje (da ne moraju da čitaju dalje) da krenem polako za oba moja čitaoca da iznosim razloge i razmišljanja koja stoje iza ove moje tvrdnje

Prednosti internet knjigovodstvenih programa

Prednosti internet programa koje ja uobičajeno čujem se svode na:

  • korisnik ne mora da instalira ništa na kompjuteru
  • korisnik može da koristi aplikaciju bez obzira na to koji operativni sistem koristi
  • korisnik može da pristupi podacima sa bilo kog uređaja sve dok uređaj ima browser
  • problem distribucije novih verzija korisniku ne postoji – samim osveživanjem verzije na web serveru svi korisnici automatski kreću da je koriste
  • backup se radi centralno na serveru
  • korisnik ne mora da ima svoje tehničko osoblje, već sa ostalim korisnicima deli preofesionalno osoblje web aplikacije koje održava, razvija i podržava aplikaciju na profesionalni način.
  • Ajaxifikovan web korisnički ekrani ne zaostaju ni malo u odnosu na desktop klijente.

Evo nekoliko primera uspešnih svetskih internet programa za knjigovodstvo koji ilustruju te principe: ,

A evo i dva domaća primera:

  • https://www.povezise.com/ (ako vas zanimaju internet rešenja, obavezno proverite ovaj sajt)
  • https://srbija.e-racuni.com/ (lično nisam oduševljen, ali more korisnika misli drugačije)

Da skratim post i da bez diskusije sve ove stavke priznam odmah kao nepobitno tačne. Na žalost i pored toga to je nedovoljno za mene da odlučim da radim svoj program za knjigovodstvo kao web aplikaciju.

Mane internet programa za knjigovodstvo

Web programi ne koriste optimalno računarske resurse u službi korisnika

Razvoj kompjuterskih sistema je ciklične prirode: pre 30-tak godina smo imali DEC VAX mainframe računare i glupave terminale direktno povezane sa glupavim terminalima koji su omogućavali samo prosti unos podataka bez ikakvog procesiranja. To nije radilo kako treba pa su terminali postali pametniji prvo malo (mini kompjuteri) pa onda i mnogo (PC kompjuteri). Arhitektura računarskih sistema je prešla istovremeno put od 2-slojne klijent server do n-slojne moderne arhitekture kakvu je imamo danas. Mogućnosti današnjih PC računara su neverovatne u poređenju sa kompjuterima od samo pre nekoliko godina. Imamo često 2 i više procesora na 3 Ghz sa gigabajtima RAM memorije, terabajtima prostora na disku, grafičkim karticama sa više kola nego Craz računar 70-tih. E u tom momentu se pojavljuju web aplikacije koje su ništa drugo do “mainframe sistema 21 veka” gde ulogu kabla od mainframe-a (web servera) do terminala (pc kompjutera) vrši sad internet. Zahtevi web aplikacija su neka vrsta “najmanjeg zajedničkog delitelja” iz samog razloga što najslabija platforma mora da ih podrži tako da većina tih HW resursa je potpuno neiskorišćena. Ako se pogleda tendencija gde google ide sa ChromeOS-om, jasno se vidi težnja da se korisnici liše tog nepotrebno jakog hardvera i zamene jeftinim računarima koji sve podatke skladište na minframe računaru. Kada to zaživi, eto nas opet u 70-tim sa jedinom razlikom da je internet sveprisutna mreža dok je mainframe veza sa terminalom išla RS 232 putem.

Ja ne znam da li je to budućnost ka kojoj idemo (lično se nadam da ne), ali s obzirom da živimo i poslujemo u sadašnjosti ja očekujem ne maksimalno moguću produktivnost i korisničko iskustvo. Želim da koristim  svaki delić mogućnosti moje mašine kako bi bio produktivniji i efikasniji u vršenju svoje poslovne delatnosti. Knjigovodstveni program mora da služi meni, a ne W3C organizaciji.

To sve naravno zavisi od konteksta – ponekad je i to “zadovoljavajuće” rešenje sasvim prihvatljivo rešenje.

Ako ste korisnik koji unese jednu kalkulaciju sa nekoliko stavki nedeljno, onda stranica unosa vp kalkulacije internet knjigovodstvenog programa BIS WEB-a (ponavljam preporuku za sve koje zanima internet poslovna aplikacija) može da bude sasvim prihvatljiva. Ako ste korisnik koji unosi desetine kalkulacija dnevno od kojih neke imaju hiljade stavki onda vam ovaj ekran možda neće pružiti dovoljno mogućnosti u poređenju sa desktop knjigovodstvenim programom.

image

Web internet poslovni programi zahtevaju – internet

Za nas koji živimo van informatičkog “kruga dvojke”, opcije kao što su WiFi internet su ponekad više moranje nego stvar izbora (centrala nema ADSL priključke, fabrika je na periferiji predaleko od centrale, centrala je neka domaća koja radi preplitanje korisnika itd). Krene tako oluja, padne repetitor sa silosa, musterija stoji na kasi ispred vas, a vi joj kažete:”Ne mogu da vam izdam račun – nemamo internet” Smile 

Drugi sličan scenario (primenjiv i na krug dvojke) je recimo da web server usled preopterećenja /previše korisnika ili zlonamerni DDoS konkurencije/ bude ili potpuno nedostupan  ili usporenog odziva  u tolikoj meri da postaje mučenje raditi sa sajtom. Naravno, sve je to rešivo naravno dodavanjem balansiranih servera, firewall može da filtrira napade itd., ali sve to košta novaca, zahteva ozbiljno znanje i opet ne može da garantovano spreči da se to desi.

Po meni je rizik imati poslovnu aplikaciju koja je kompletno zavistna on neprekidno prisutnog interneta i koja prestaje da radi kada server na internetu prestane da se odaziva iz bilo kog razloga.

Web knjigovodstveni programi ne podržavaju potrebe knjigovodstvenih agencija

Ajde da predpostavim da prethodno navedeni nedostatak Html5 keširanje ili neki drugi način lokalnog browser keširanja može da reši. To i dalje rešava samo potrebe pojedinačnog korisnika koji koristi program (prvi dijagram dole).

imageimageimage

Ako zamislimo da imamo knjigovodstvenu agenciju sa npr. 12-oro ljudi koji rade na podacima jedne iste firme onda svako od njih zasebno kešira podatke što dovodi do 12x većeg protoka podataka, a takođe nastupa i potreba za sinhronizacijom keširanih podataka jer korisnik može da ima keširane podatke već promenjene i keširane na kompjuteru drugog korisnika. Kad se tome doda i treća P2P topologija, sinhronizacija kešlokalnih keševa koji se nalaze obično u formi flat fajlova postaje dostižan, ali i veoma težak problem.

Zakonodavstvo

Mišljenje Ministarstva finansija, br. 011-00-00091/2007-16 od 17.4.2007. godine sadrži odredbu koja sumirana nalaže da u slučaju kada domaće pravno lice organizuje računovodstvo na način da poslovne knjige vodi tako da računovodstveni softver instalira na serveru u inostranstvu, dužno je da i u poslovnim prostorijama pravnog lica u zemlji instalira i čuva standardni računovodstveni softver koji omogućava funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i kojim se onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih promena.

Običnim rečima, web računovodstveni program mora da se ili hostuje u potpunosi u Srbiji ili korisnik mora da ima mogućnosti da i bez pristupa internetu omogući računovodstvenu kontrolu.

U slučaju hostinga u Srbiji, cena i kvalitet infrastrukture  mogu da budu jako problematičan finansijski faktor (posebno imajući u vidu da se internet aplikacije nude obično za 10-20 eura mesečno). U drugom slučaju, omogućavanje offline moda internet računovodstvenih aplikacija je prilično krupan zalogaj koji (ako je uopšte moguć) vrlo verovatno zahteva instalaciju proksi servera na klijentskoj mašini, a od tog momenta to već nije internet web aplikacija po meni.

Web programi nemaju pristup lokalnom računarskom hardweru

Pritom prvenstveno mislim na: štampač, skener i fiskalnu kasu.

Dok je rešenje uobičajeno rešenje štampe dokumenata putem posebnih CSS stilova načelno primenljivo, u slučaju programa za knjigovodstvo koji je prepun štampanja složenih ad hoc izveštaja i dokumenata to nije tako jednostavno. Naravno da za svaki izveštaj može da se napravi ekran itd, ali to sve podiže trošak izrade i vodi diskutabilno kvalitetnom rešenju (u poređenju sa desktop varijantama). Iz tog razloga se često primenjuje “ping pong” rešenje gde korisnik klikom na link “Štampaj” na internet stranici izdaje web zahtev serveru koji onda na svojoj strani korišćenjem desktop rešenja generiše dokument u formi Adobe Acrobate PDF ili Microsoft Excell XLS koji onda korisnik otvori i odštampa. Problem sa tim rešenjem ja imam je što ruši poentu web-a: korisnik ne treba da instalira ništa. Šta ako korisnik nema reader ili excell? Šta ako koristim aplikaciju sa iPad-a ili nekog telefona i nemam ni mogućnost to da instaliram? Čak i da to sve nije problem, problem je korisničko iskustvo jer korisnik iz prozora svog web sajta prelazi u drugi prozor sa drugačijom navigacijom (embeded pdf reader) što u slučaju korisnika nevičnog radu na računaru može da bude jako zbunjujuće.

Ista ping pong priča je i sa fiskalnom kasom koja se koliko znam obično odrađuje tako što korisnik na svom kompjuteru instalira mali server koji sluša komande sa interneta tako da kada Web aplikacija uskladišti prvo na serveru podatke, web server pošalje te iste podatke desktop aplikaciji na računaru korisnika koji onda ima pristup hardveru računara te onda kasa dobija te podatke.

Skener ista priča, opet treba instalacija na klijentskom kompu, subomtimalna integracija itd…

image

 

Web programi odrađeni na pravi način su skupi

Implementacija je skupa

Da bi se dobilo korisničko iskustvo u radu sa web programima uporedivo sa desktop aplikacijom, potrebno je dosta jscript i CSS koda koji nije jednostavno kreirati, zaobilaženje osobenosti na koji browseri interpretiraju klijentski kod, rešavanje problema sa performansama koje Internet Explorer ima radeći sa velikim količinama jscripta kombinovanim sa velikim DOM-om itd. Pored performansi tu su i sigurnosni aspekti koji mora da se obuhvate takodje, zatim rešavanje problema da su poslovne aplikacije  statefull, a web sajtovi stateless. Za efikasan intenzivni rad računovodja opcija rada bez miša neophodnost koja je verujem opet moguća ali teško ostvariva u web aplikacijama  Itd, itd

Drugim rečima, da bi se prišlo blizu iskustvu koje pruža desktop aplikacija bez ikakvog truda, potrebno je dosta rada iskusnih web programera što košta dosta novca. I sa svim tim, ono čemu se možete nadati od web aplikacije je da bude blizu izgleda klasicne windows desktop aplikacije iz 1999.

Nema govora da dostignete potencijale koje nudi savremena desktop aplikacija (npr. zune)

Operacije (funkcionisanje sajta) je skupo

Kao što sam gore naveo dostupnost i performantnost servera web aplikacije je kritična za rad korisnika sa sajtom. Sve je to jednostavno kad imate 10 korisnika, ali kad imate desetine hiljada korisnika koji svi istovremeno rade u prvoj smeni sa špicom oko 11 sati potrebno je da imate ozbiljne resurse na serverskoj strani koji će da isprate procesiranje upita bazi i serviranje sadržaja (web stranica sa podacima) korisniku. Ne možete ništa kvalitetno ni da keširate jer je odnos citanja i pisanja daleko od onih idealnih 80/20.

Meni lično je to kompletno bacanje para jer dok se teret procesiranja svih 10000 korisnika prebacuje na server (i placa od strane proiyvodjaca web sajta) dotle potpuno besplatni resursi moćni kompjuteri tih korisnika leže potpuno neiskorišćeni. Hilarious , isn’t it? Smile

Web knjigovodstveni programi nemaju zahtev da rade sa prospektima

Kod većine Web 2.0 internet sajtova, privlačnost “ne zahteva nikakve instalacije” ima najviše smisla jer se žele privući slučajni prolaznici, ne-korisnici –> potencijalni korisnici  (eng. prospect users). Ako slučajni prolaznik sleti slučajno na vaš sajt ne želite da ga naravno terate da instalira ništa posebno jer veliki broj korisnika bi otišao i ne pogledavši šta to vi nudite.

Model knjigovodstvenih programa je drugačiji – to nisu prospect korisnici već korisnici koji aplikaciju koriste 8 sati dnevno u vršenju svoje primarne poslovne delatnosti. Ako korisniku ponudite da instalira 50 Mb java ili .NET framework (ako ih već nema) on će ih instalirati jednombez problema i uživati nakon toga svakog momenta u povećanoj u produktivnosti.

Zaključak

Imam ja još mojih ličnih zaključaka do kojih sam došao razmišljanjem na ovu temu, ali post je već predug te ću prestati ovde – čuli ste neke od glavnih razloga što je dovoljno da ilustruje razloge mog odbacivanja web knjigovodstvenih programa.

U drugom delu ovog posta, predstaviću S+S model koji sam ja odabrao da koristim koji lično verujem da kombinuje najbolje atribute web i desktop aplikacija na način optimalan po krajnjeg korisnika.

Do tad,
Nikola The Beerdrinker

39 thoughts on “Knjigovodstveni programi – web vs desktop (1/2)

    1. Aj posto nema opcije tamo da se komentarise da ja odgovorim ovde na ovaj komentar mog prijatelja Mladena 🙂

      1. Klijent resursi su nebitni
      Netacno. CPU mogu da koristim da radim ad hoc upite na samom klijentu nad podacima na samom klijentu, generisem izvestaje itd… Graficka nije toliko bitna ovde ali recimo da mi dozvoljava da radim sa vise prozora efikasno (ako treba i vise monitora) itd…
      2. Ako instaliram server kod korisnika to onda za mene vise nije internet aplikacija vec LAN web aplikacija. Taj model kompletno nema smisla, jer nisti sve prednosti koje web aplikacija ima (single deployment, zero impact etc)
      Nisam siguran na sta se odnosi ovo hostovanje kod sebe, ali ako je van klijentskog LAN-a prekidom neta prekida se i ta veza pa sve stoji sto sam reko za internet aplikacije.
      Desktop aplikacije podrzavaju vise modela od kojih je S+S je moj model gde imamo pametan debeli desktop klijent sa setom servisa koji se iyvr[ava u oblaku – u drugom delu posta vise o tome.

      3. Zakonodavstvo
      Ajde neka nema problema sa tele infrastrukturom i nek bude da ima kvalitetnog hostinga u Srbiji koji moze da podrzi tih 10.000 konkurentnih klijenata (btw, moze neki predlog za taj dobar hosting). Koliko bi to kostalo? Po mom verovanju , mnogo puta vise nego sto bi kostao hosting van Srbije.
      Kao sto rekoh u blogu, plasim se da bi trosak po korisniku takvog naseg hostinga pojeo tih 10 eur/mesecno koliko se rentira aplikacija. Softver u Srbiji jeste losijeg kvaliteta u poredjenju sa okruzenjem (Hrvatska, Slovenija) da ne pricam o daljem okruzenju.

      4. Skupa izrada i skupo funkcionisanje
      Misli se na izgradnju UI-a koji po mom iskustvu licnom u tim jscrip teskim web aplikacijama povuce vecinu troskova izrade i odrzavanja.
      Sto se funkcionisanja tice, ja nigde nisam rekao da je nemoguce (ima sajtova i sa milionim korisnika pa zive) da se odradi samo sam rekao da je kod nas verovatno tesko dostupna i/ili skupa infrastruktura potrebna za tako nesto.

      5. Prospekti
      Ovo nije mana web knjigovodstvenog program, ali je osobenost koja u znacajnoj meri pokazuje da to sto web aplikacije ne zahtevaju instalaciju nije nikakva prednost u tom kontekstu.

      6. Zakljucak
      Po meni nije poenta blog posta da bude knjiga ili naucna studija, vec da bude sumiran skup misli na neku temu. Ja o ovoj problematici razmisljam vec nekoliko meseci i prosao sam u tom periodu 2x ceo krug varijanti o web do desktop aplikacija.
      Sto se tice pristrastnosti posta tice, blog post je bas to – licni set misljena koje neko deli sa zajednicom. Niti ja tvrdim da je to univerzalna istina, niti ubedjujem nekog u to. Sve sto ja kazem je:“Evo problema o kome sam ja razmislja neko vreme, a evo i mojih zakljucaka. Ako je nekom to od koristi i ustedi mu vreme i novac, super! Ako nije, opet super!“

      Ja sam svoj put odabrao maksimalno se trudeci da objektivno razmislim o prednostima i manama odredjenog pristupa. Da budem iskren, Web opcija mi je bila polazna jer sa desktop aplikacijama nisam radio od 2004-te ali sam nazalost morao da je odbacim iz razgovora gore navedenih,

      Hvala na komentarima u svakom slucaju!
      Nikola

  1. Pozdrav,
    svima koji ovoj temi daju doprinos iznoseci svoja misljenja i iskustva. Evidentno je da ova tema (pitanje) zasluzuje, ozbiljno i sveobuhvatno promisljanje. Osecam potrebu da podsetim i ukazem na neke detalje koje ce prosiriti temu knjigovdstveni programi. Kome treba knjigovodstveni program? Prvi detalj – formalni pojam. Pojam KNJIGOVODSTVO je definisan i konacan. RACUNOVODSTVO takodje.
    Da li je ovde rec o knjigovodstvenom ili racunovodstvenom programu?

    Glasam za usmerenje paznje ka racunovodsvenom programu iako u tehnickom smislu (izrada Softvera) cinjenice i misljenja, koja se iznose na ovom blogu, podjednako su vazece bilo za knjigovdstveni bilo za racunovodstveni program. Svejedno, mislim da je pojam itekako znacajan jer on odreduje i sam zadatak koji treba da izvrsi Softver. Tema je fokusirana na tehnicke i finansijske resurse svih koji su oko „knjigovodstvenog programa“. Kako doci do savrsenog programa? Da li je neophodan? Da li moze da se na njemu zaradi?
    Na sva pitanja moji odgovori su – DA.

    Da li savrseni program izvesti u Web ili Desktop verziji. Uocavam dva mislajnja jedno je za drugo protiv sa niz tehnickih argumenata. Moje misljenje da „savrseni“ program treba da koristi sve raspolozive resurse radnih stanica i INterneta, cak ako hocete i sve resurse grafickih kartica (help, audio help, video help …). Sam cilj sto se tice platforme namece sledeci naslov
    – HIBRIDNI – SOFTVER ZA RACUNOVODSTVO.

    „Hibridni“ jer, Interent povecava brzinu, fleksibilnost i kreativnost racunovodstva a Desktop softver i LAN bezbednost. Problem kesiranja i sinhronizacije koji je pomenut jeste veliki problem ali i nije. Ako se u problem sinhronizacije uvede parametar – vreme, koje je za pojedine faze Racunovdstva neophodno, videcete da je ponekad to perod od 24 sata. Ne moraju svi uneti podaci korisnika odmah da budu sinhronizovani vec samo, nuzni. Softver moze kasnije (van radnog vremena) da sinhronizuje ostatak i izvrsi masovnu migraciju podataka.
    Internet ili Desktop, sta god odlucili kupac ce pitati gde ce biti moji podaci. Zelim potpunu kotrolu nad podacima i ne zelim da bilo koje lice ima pristup mojim podacima. Verujem da „plivajuci kod tokena“ bezbedan za pristup, ali koliko administratra ima podatke o mom poslovanju na dlanu? Ako sada kupci nisu u stanju da pitaju nego apriori veruju, docice trenutak i za ovakava pitanja. Kako mu obezbediti pozitivan odgovor na osnovu cinjenica a server je negde u Svetu.

    SINERGIJA
    Moguce izraditi i stvoriti savrsen Softver u jednom trenutku. Postavlja se pitanje kako finansirati rad do tog trenutka i kako taj trenutak savrsenog produziti na neodredjeno vreme. Pomenuo bih da sam proizvod „Savrseni racunovodstveni softer“ SKUP tehnika, definicija, iskustva i navika. Nadam se da sam sve nabrojao. Skup sledecih disciplina: prava, finansija, fizilogija coveka, softverskih alata … medjunarodni racunovodstveni stadardi.
    Zelim da podsetim (silazak na teren, bazu) da je nepohodno utvrditi za ovakvu temu ciljnu grupu korisnika Softvera, teritoriju na kojoj ce se plasirati …. i niz drugih ciljeva. Poceteni ili planirani ciljevi, definisace pravce sistemskog plana, koje Savrseni Softver mora da ima u pocetnom fazama planiranja. Mala greska u planiranju moze kroz rad u razvoju, da promasi deo cilja a ispravkama se povecava potrosnja vremena u izradi (novac). Menadzment Savrsenog softvera mora da ima savrseno definisane ciljeve, da sinhronizovano, marketnig izvrsi uticaj na trziste …..

    SVET
    Misljenja sam, da se u Evrpi nije jos pojavio savrseni „Knjigovodstveni program“ Americko racunovodstvo je tehnicki naprednije. Evropa jos nosi crne stitnike od saka do laktova. Tradicija cini i svoje negativne uticaje. Narocito je izrazeno u Engleskom knjigovodstvu iako spolja deluje veoma savremeno. To je prostor. Slovenacki Panteon je savrseno prepoznao sansu i usao u Srbiju. Mozda je najveci i „prvi“ na putu ka savrsenom Programu ali ne znaci da ce kroz vreme ostati i najbolji. Neki „novi klinci“ ce ga sustici.

    Zakljucak
    Savrseni program mora da ima savrsene ciljeve, savrseni tim, savrseni biznis plan, savrseno finansiranje …..
    Normalno ne mislim da entuzijazam ne moze da prevazidje mnoge probleme. Naprotiv mislim da etuzijazam, moze, znacajno da doprinese ideji.

    Miomir Savic

    1. Miomire,

      mislim da nam se misljenja podudaraju u pogledu potrebe za hibridnim softverom – u sledecem postu videcete moje nacin na koji ja taj hibrid implementiram. Bas me interesuje da cujem vase misljenje na taj post koliko je usaglasen ili ne sa vasim shvatanjima. Po ovome sto vidim iz vaseg komentara, mislim da imamo isti pristup tome.

      Sto se tice procesa izrade savrsenog programa, slazem se sa vama da najbolji nacin da se izvrsi je formiranje ozbiljnog tima i investiranje ozbiljnih sredstava u projekat. Sto se tice tima, to se ispostavilo da je jako tezak zadatak naci jer je poduhvat jako tezak (posebno u poredjenju sa web 2.0 sajtovima koji donose lagan novac) konkurencija je jaka i ukopana vec tako da kome god sam to spomenuo ljubazno je rekao „razmislicu“ 🙂 Svi bi „hleba bey motike“ 🙂
      Sto se finansija tice, ja bi u teoriji mogao da skupim novac (imao sam dva zainteresovana investitora jedan iz USA a drugi iz Srbije). Problem je sto je uzimanje tog novca prelazak Rubikona jer bih morao da napustim posao kojim se sad bavim i od koga se cela moja porodica izdrzava sto je (za sad bar) prevelik rizik za mene. Zato se za sad oslanjam na entuzijazam, znanje i visegodisnje planiranje i razmisljanje na ovu temu. Projekat sam iseckao na male parcice (prvi od njih je taj knjigovodstveni program za prodavnice racunarske opreme) koji bi trebali svaki da finansira ostale korake..

      Tu malu V1 cu sam nekako da izvucem na svojim ledjima, pa onda u zavisnosti kako se stvari tu budu odvijale mozda i predjem taj svoj Rubikon

      Hvala na komentaru,
      Nikola

  2. Poštovani ,
    U Vašem tekstu naveli ste kao primer internet knjigovodstvenog programa BIS.WEB i dali link https://www.povezise.com/ . Nažalost nisam uspeo da pronađem više informacija o ovom programu , a i internet link se čini nedostupnim . Da li možete da me uputite na neku web lokaciju gde mogu pronaći više informacija o ovom programu ?

  3. Samo mala ispravka u vezi čuvanja podataka na serveru van firme: ne misli se na čuvanje podataka u Srbiji, nego na čuvanje podataka u prostorijama firme. Zakonodavce očigledno muče programi u kojima se vodi „crno“ poslovanje: u slučaju klasičnih programa, inspekcija može da zapleni server i sve računare i kasnije da dokaže da je nešto rađeno. Ako je server van firme, nema šta da zapleni a skupljanje dokaza je verovatno nemoguće.

    Ovim se stavljaju van zakona sva web rešenja, ali i klasična rešenje gde filijale remote pristupaju glavnom serveru. Koliko mi je poznato, ovo se za sada toleriše.

        1. A da, zaboravio sam to da kazem. Za sada svi (Firefox, Chrome, Opera, Safari…) osim Internet Explorer-a. 🙁 Ne zato sto imamo bilo sta protiv Explorer-a, vec jednostavno cinjenica da bi morali pisati duple kodove (CSS, JavaScript) za njega (primer menija koje si pomenuo, koristi se JavaScript, a Explorer ima tu svoje standarde koji su slicni ali opet…). A i sam login screen izgleda potpuno drugacije u IE i Firefox-u u pravo zbog razlike u standardu za CSS.

          evo dva primera koda gde se if-ovima obradjuje koji je browser u pitanju (preuzeo sa Internet-a):

          function getElmById(aID){
          var element = null;

          if (isMozilla || isIE5)
          element = document.getElementById(aID);
          else if (isNetscape4)
          element = document.layers[aID];
          else if (isIE4)
          element = document.all[aID];

          return element;
          }

          if (!e) e = window.event; // works on IE, but not NS (we rely on NS passing us the event)

          Naravno, obzirom da veliki broj ljudi koristi IE truedicemo se da sto pre prilagodimo aplikaciju i za IE. Ali ipak, samo jednu stvar bih napomenuo: HTTP, CSS, JavaScript – su svetski standardi koje svi browser-i treba da postuju. I nece biti problema – svako ce videti isto. A najbolji treba da pobedi po ostalim parametrima kvaliteta. Za sada, nas favorit je – Firefox.

          Ivan – FipoSoft

          1. IE9 je html5/CSS3/… compliant, ali podrska svih browsera po meni nije toliko bitna, jer svako moze da skine FF ili Chrome za 5 minuta ako to proizvodjac zahteva sto pogotovu za poslovne aplikacije nije problem

            Nista, hvala na odgovoru – pogledacemo veceras Safarijem onda 🙂

  4. Da, da, u pravu ste, lako se instalira, ali opet mozda bolje da kazem nego da bude: ovo nista ne valja. 🙂

    A jel mora bas Safari? 🙂 Salim se, na Safariju radi sasvim OK (barem koliko sam ja probao). 🙂
    Samo jos jedna malo napomena. Stampa dokumenata je u PDF formatu pa => potreban Adobe Reader (>=9). Ali mislim da ni to nije neki poseban problem.

    Na kraju jedan statisticki link w3schools-a (mozda utice na Nikolu da promeni browser 🙂 ):

    https://www.w3schools.com/browsers/browsers_stats.asp

    1. Pozdrav svima i čestitke Nikoli na sjajnom blogu.

      Kompanija SAOP u Sloveniji već godinama razvija web računovodstveni program miniMAX i danas već svaka šesta knjigovodstvena agencija radi baš u ovom programu (uz napomenu da je tamo ponuda web rešenja svakako bogatija i šira nego kod nas). Od prošle godine krenuli smo i sa plasiranjem ovog rešenja koje je lokalizovano za srpsko zakonodavstvo i preporučujem svima zainteresovanima da ga i sami testiraju na https://minimax.saop.rs/ registrujući se u demo verziju programa.

      Ideju da su na ovakav način povezani eksterno knjigovodstvo sa svojim klijentima, kao i sve njihove odvojene jedinice ponaosob, a bez ulaganja u hardver i kupovinu skupih rešenja, podržale su i neke važne institucije u Srbiji i nadamo se da ćemo zajedno uspeti u buđenju svesti privrednika i preduzetnika, ali i knjigovodstvenih agencija.

      Tako organizujući besplatne edukacije po Regionalnim Privrednim Komorama u Srbiji približavamo publici ovakva rešenje i sve prednosti koje ona donose. Pozivam vas da na našem site-u pratite najave ovakvih dešavanja i pridružite nam se!

      1. Dejane,
        s obzirom da se radi o web resenju da prenesem FAQ pitanja koje meni ljudi preko bloga postavljaju:
        – Fizicka lokacija podataka: server dostupan na tertiroiji RS ili ne?
        – SLA: da li postoji ugovorom definisana garntovana dostupnost web aplikacije i (ako postoji) sta kad se prekrsi?
        – Backup podataka: frekvencija, nacin, da li korisnik ima kopiju itd.
        – Zastita poslovnih podataka od neovlasenog pristupa od strane hakera, od strane drugih korisnika i od strane zaposlenih
        – Sta se desava sa podacima korisnika u slucaju kada korisnik ne plati pretplatu npr. 3 meseca?
        – Koja je prica kada korisnik odluci da prestane da koristi proizvod?

        U slucaju da ste zainteresovani da pojasnite ovaj tip pitanja (koji je po meni glavna prepreka za sirenje web resenja) mozete ako zelite i da napisete post ili ako je jednostavnije ovde u komentarima – vas izbor 🙂

        1. Pozdrav. Evo odgovora na pitanja; mada bih se ja osvrnuo i na to da veliki broj potencijalnih korisnika (koji recimo da nisu napredni poznavaoci i korisnici savremenih tehnologija) ne razmišljaju u pravcu ovih pitanja, a posebno ako im se na pravi način približe sve prednosti koje ovakvim radom imaju. Mi u Sloveniji imamo 10.000 korisnika koji rade na web rešenju miniMAX i uz sve prepreke za širenje ideje, sa kojima se dakle slažem, praktičnu primenu rešenja smo uspeli da dovedemo na zadovoljavajući nivo. No, idemo dalje i tamo, a od nedavno i u Srbiji.
          Evo odgovora:
          – Što se samog servera tiče, u ovom trenutku još uvek nije postavljen u Srbiji ali je u toku završna faza pregovora oko postavljanja servera kod nekog od operatera ovde.
          – Ugovorom se obavezujemo da sa naše strane obezbeđujemo neometan rad i 24/7 dostupnost aplikacije. U slučaju bilo kakvog problema i nedostupnosti, istim se obavezujemo da radno okruženje i nesmetan rad sa podacima moramo da obezbedimo u roku od 24h. U praksi do sada ovakvih problema nije bilo.
          – Backup podataka je, kako mi kažemo, „na volju korisnika“. Dakle, s obzirom da je web aplikacija, backup je omogućen u svakom trenutku kroz izvoz podataka, dokumenata i knjiženja koji se mogu izvoziti i skladištiti u nekom od oblika xls, xml, txt, pdf…
          – Zaštita podataka je polje na kojem smo puno radili, a pogotovo vođeni lošim iskustvom nekih drugih ponuđača sličnih aplikacija u Sloveniji. Naime, pristup programu je za korisnika omogućen tako što, pored svog user name-a i password-a, korisnik mora da poseduje i prijavi se digitalnim sertifikatom, odnosno, elektronskim potpisom. To može biti kartica e-banking-a, digitalni sertifikat MUP-a, Pošte Srbije, Komore Srbije… ali praktično radi isto kao i e-banking. Tako približavamo korisnicima ideju – ako verujete da je vaš novac bezbedan u e-bankingu onda nema razloga da ne verujete da su i vaši podaci bezbedni u miniMAX-u!
          – odgovor na pitanje šta kada korisnik ne koristi program 3 meseca, odnosno, ne plati ga… u najvećoj meri zavisi od toga šta on kao korisnik želi da radi posle ta 3 meseca? Da li su mu samo potrebni podaci iz programa, da li želi da nastavi sa korišćenjem, pa je pitanje da li i šta plaća za ta 3 meseca „nekorišćenja“… itd. Svakako su sve mogućnosti otvorene i predmet su redovnog cenovnika i načina licenciranja, kao i komercijalnih dogovora. Važno je da se podaci ne brišu, kao ni njegov „korisnički nalog“ i da uvek ponovo mogu biti aktivirani.
          – Podatke, kao što pomenuh gore, korisnik kada odluči da prestane da koristi mM, može da izveze u željeni format i dobije ih tako na raspolaganje za potrebe uvoza u neku drugu aplikaciju, program… Isto tako, veliki broj unosa u sam program (šifarnici, knjiženja…) može biti uvezen.

          Nadam se da sam u dobrom delu odgovorio na postavljena pitanja i priznaću da nije lako sprovoditi ovakvu ideju i preteći sve barijere, ali je zato zadovoljstvo veće kada posle nekog perioda korišćenja ovakvog rešenja sednete sa „preporođenim knjigovođom“ koji na kraju bude zahvalan za ovakvu opciju i strpljenje koje smo imali da ga „uvedemo u rad“. Nažalost, danas još uvek knjigovođe zbog količine papira, brojki, silnih unosa i prekucavanja iz aplikacije u aplikaciju, se smatraju „eksternim saradnikom za sve i svašta“. Ne preostaje im ni energije, ni vremena, ni prilike da zapravo rade svoj suštinski posao – da budu stručni konsultant, nadzorni organ, savetovatni partner.

          Pozdrav!

          1. Slazem se da vecinu ljudi to ne zanima, ali ja primecujem u zadnje vreme da se ta tema spominje ucestalo (uglavnom u negativnom kontekstu) pa sam siguran da ce ovi odgovori biti bitni ljudima koji razmatraju prelazak na web resenje te hvala puno na detaljnom odgovoru

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)