Da li ima smisla raditi knjigovodstvene programe u Srbiji?

Da li ima smisla raditi knjigovodstvene programe u Srbiji?

Tokom mog zadnjeg boravka u Srbiji, sedeći u prodavnici računarske robe mog prijatelja Tice (iskrena preporuka: ako ste u Pomoravlju i kupujete računar kontaktirajte ga), bio sam toliko idle da sam počeo da posmatram kako ide proces naručivanja računarske konfiguracije kod njega i bio šokiran serijom koraka (biće post o tome) koje on mora da poduzme da bi ispratio taj proces. Kad sam ga pitao o tome da li mora stvarno toliko vremena da potroši na pojedinačnu porudžbinu on mi je odgovorio da mora jer (pored ostalih razloga) on koristi knjigovodstvenu aplikaciju opšte namene koja nije prilagođena specifičnim potrebama prodavnica računarske opreme. Na moje pitanje što ne kupi onda specifičan program, on se samo nasmejao i rekao da takvog nečeg nema “kod nas na tržištu”.

Ja sad kao svaka osoba “s one strane grane” naivno pokušam da izgooglam neki program za PC servise – ništa. Pretpostavim da je to zato što nemamo još razvijenu potrošačku kulturu pa se firmama ne isplati da ulažu u sajtove i ostavim post na elitesecurity forumu gde dobijem jedini odgovor da

“To ti je kao da hoćeš da kupiš auto pa tražiš auto koji je napravljen baš za tvoju ulicu dok ti ostali ne odgovaraju.”

Već pomalo iznerviran vratim se nazad do svog prijatelja Tice i kažem mu kako je bio u pravu i kako nema aplikacije i da mi zvuči kao vrlo interesantna poslovna prilika gde i je on (kao i još dosta drugih ljudi nakon toga) da se “ne zamajavam” jer “nema ko to da kupi” te “da nema para u tome”.

Pošto sam ionako bio na odmoru odlučio sam opet da izgooglam “knjigovodstvo” “program” “Srbija” i da vidim dve stvari:

  • da li postoji program za PC servise koji bih Tici mogao da preporučim
  • da li ima novca u srpskom tržištu poslovnih aplikacija /takvo kakvo je/

Svestan sam da to apsolutno nije dovoljno za bilo kakav naučno tačan odgovor (čak naprotiv sasvim je moguće da je zaključak netačan) i da svaki kvart svakog grada ima neke svoje programe i programčiće i da je izrada software-a skupa, mnogo ljudi rade itd itd, ali sa razdaljine od 1500 km to je najbolje što sam mogao da učinim a i izgledalo je dovoljno zabavno pa što da ne 🙂

Rezultati internet pretrage za knjigovodstvenim programima u Srbiji

Pre nego što krenem sa rezultatima samo mala napomena da u ovom postu neću zalaziti ni u kakve tehničke detalje i moje lične ocene programa i sajtova, već ću se fokusirati samo na traženje odgovora da li ima para na našem tržištu ili ne.

Datalab Panteon

image Bez ikakve sumnje, slovenački Datalab je po meni tržišni lider u oblasti knjigovodstvenih aplikacija u Srbiji po mnogim kriterijumima: kvalitetu sajta, kvalitetu korisničke podrške, ulaganjima u širenje distributerske mreže, ozbiljnim razvojnim timom itd.

Sama činjenica da postoje na nivou bar 10 zemalja  dovoljno govori o njihovoj logistici i sposobnosti da osvoje strana tržišta. Definitivno nije firma “malog Perice iz komšiluka koji piše programe za knjige”. Osnivanje sad već daleke 1997 pridodaje tom utisku takođe.

Sudeći po naslovu PANTHEON sajta

“PANTHEON ima više od 17.499 korisnika iz 5.586 preduzeća iz svih delatnosti”

što kombinovano sa sekcijom cena i uslova kupovine gde cene paketa variraju od 199 evra do 1299 evra i naplaćuju se jednokratno dovodi se do sledeće računice.

5586 preduzeća x 699 evra = 3.904.614 evra ~ 4 miliona evra => podeljeno sa 13 (2010-1997) =>
bar 300.000 EUR/godišnje

Privredni savetnik

image Na moje iznenađenje privredni savetnik ne štampa samo neke glasnike i savetnike već vrlo lepo unovčava sopstveni brend (Google PR 5/10) na tržištu poslovnih aplikacija.

Sudeći po referencama

“Privredni savetnik – Informacione tehnologije svojim softverskim rešenjem, edicijom Mali poslovni programi, stekao je poverenje više od 2500 korisnika u Srbiji sa preko 5000 prodatih licenci.”

i cenovniku po kome godišnja pretplata varira od 220 evra za osnovni paket do 1350 evra za napredni paket dolazi se do računice od

5000 licenci x 220 (cena najjeftinije licence) =>

bar 1.100.000 EUR / godišnje

Blue soft

image Po mom mišljenju ovo je jedna od glavnih domaćih aplikacija koja je dugo na tržištu (od 2000-e) sa agresivnim pristupom na tržištu i mrežom distributera of 11 firmi – sasvim respektabilni igrač na tržištu drugim rečima. 🙂

Sudeći po podacima datim na stranici “o nama” program koriste

“Kvalitetom softvera i usluge uspeli smo da implementiramo Blue Soft u više od 4.000 firmi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.”

što ukombinovano sa podacima datim u cenovniku knjigovodstvena agencija sa do 6 radnih mesta i do 50 klijenata sa jednom bazom u jednoj mreži plaća 1000 evra fiksno (bez prava na novu verzije). U slučaju da gore navedena firma želi da dobija nove verzije mora da plaća 40 evra/mesečno.

Znači računica ide ovako: 4000 firmi * 1000 evra = 4.000.000 evra /10 godina =>

bar 400.000 EUR / godišnje

Lidder 2010

U skoro svim pretragama po raznim ključnim rečima ovaj sajt je uvek bio u top 3 organska rezultata. Google PR je 3/10 što je po meni “OK” (posebno u poređenju sa drugima). Sudeći po listi korisnika programa program se distribuira samo na srpskom tržištu pa dolazim do zaključka da imageje firma koja ga proizvodi iz Srbije iako me google translator malo zbunio nudeći mi da prevede stranu sa hrvatskog. (Veliki disclaimer: razlog zašto navodim ovde dilemu da li je program hrvatski ili ne nema NIKAKVE veze ni sa kakvim glupim balkanskim šovinističkim pričama već isključivo u funkciji analize da li su firme sposobne da naprave novac na našem tržištu rukovođene spolja ili ne, tj. da li know-how je uvezen ili stvoren u Srbiji. Što se mene lično tiče, svejedno mi je da li je neko/nešto iz Srbije, Hrvatske, Zimbabvea-a ili Liliputanije)

Sudeći po listi korisnika programa a i rečenici datoj na sekciji poslovnih osnova

“Svakog (radnog) dana, 400+ operatera LIDDERom obradi 10000+ dokumenata u 100+ računarskih

mreža i u 150+ preduzeća… i taj rad se odvija uspešno, iz dana u dan, (već?!) 18 godina.”

i sudeći po cenovniku gde je STD verzija aplikacije 2600 evra (1000 evra manje od PRO verzije koju verovatno agencije koriste ali ok koristiću jeftiniji paket) sa 200 eura dodatnom LAN licenceom dolazim do potpuno proizvoljne i bazirane na možda netačnim podacima računice da je autor lidera zaradio

150 preduzeća * 2600 eur + (400 operatera –150 osnovnih licenci ) * 200 eur = > 440000 eur : 18 god

bar 25.000 EUR/godišnje za firmu te veličine sasvim dobra cifra

Wings

Jedna od najpoznatijih firmi u Srbiji osnovana još 1988 godine sa značajnijim rastom od 2000-e ima DOS baziranu aplikaciju koju sudeći po stranici korisnika Wings aplikacije koriste 1734 korisnika na 2460 instalacija. Izračunati prosečnu cenu njihove ponude je zadatak koji sam sasvim sigurno zbunjuje i neke od njihovih korisnika morem opcija i složenim proračunom,ali recimo da uzmem da je neki realni osnovni paket za prosečnog knjigovodju oko 800 evra i 50 evra cena dodatne licence dolazi se do sledeće računice

1734 * 800 + (2460-1734)*50 evra = 1.423.500 evra => podeljeno sa 10 (2010-2000) =>

bar 142.000 EUR/godišnje

Infosys

Velika srpska firma osnovana 1991 sa sedištem u Užicu i predstavništvima u Beogradu i Čačku koja je definitvno konkurent Wings-u u pogledu “hajde probaj da ukapiraš koliko košta tvoja aplikacija” kriterijuma, ali ja nisam bio lenj pa sam skinuo pdf cenovnik i nakon nekog vremena proučavanja došao sam do cifre od 2900 evra (+ 100 evra po mrežnoj licenci itd)

image

Kada to povežemo sa izjavom na O nama sekciji

“Do sada su programski paketi preduzeća Infosys implementirani u preko 1000 preduzeća.”

dolazi se do osnovne računice od 2900 evra * 1000 = ~3.000.000 EUR / 19 godina =>

bar 160.000 EUR/godišnje

E-računi

Dok sam za prethodne firme čuo i ima smisla to što rade da generiše toliko novca, ovaj web site kao aplikacija me je  iznenadio/šokirao u tolikoj meri da odbijam da verujem podacima, ali sam ipak odabrao da ih prezentujem pa vi sudite sami. Jeste da je operativan na tržištu SLOHRSRB, ali opet sudeći po cenovniku gde cene idu od 20 do 60 eura (sa promenjivim brojem korisnika) sa prose;nom cenom po korisniku oko 9 evra mese;no (35/4) i podatka da je registrovano 25497 korisnika (umanjimo za 1/3 tu cifru za nekonvertovane korisnike) dolazimo do proračuna

16828 korisnika * 9 evra/mes =>  ~ 151.000 eur/mes =>~

bar 1.817.000 EUR/godišnje (?!)

Ostali rezultati

Gledao sam sajtove i ostalih  firmi , ali neki od njih nemaju cenu programa objavljenu javno na internetu (Prizma, ABSoft, PDVOffice,Mihajlovic Soft itd) dok neki ne objavljuju broj korisnika (Adacco, PRO Express, Colas,V-energy) tako da je nemoguće i za njih proceniti odokativnom-šaciometrijom koliko novca potencijalno zaradjuju godišnje. Ima i dosta (čini se malih) firmica (Fiposoft, New Vision Bytes), ali mislim da one ne utiču na zaključak.

Zaključak

Sasvim sigurno sam promašio bar tuce jakih igrača, ali kao što rekoh zadatak mi je bio izgooglati za jedno veče odgovor na pitanje da li ima novca na srpskom tržištu poslovnih aplikacija i moj lični zaključak je da ga ima. Ne kažem da je jednostavno doći do nivoa pomenutih giganta (čak naprotiv mislim da je izuzetno teško), ali je činjenica da postoje bar nekoliko firmi koje sam ja pronašao za nekoliko sati traženja po netu (koji je sam po sebi zanemarljiv prodajni kanal u Srbiji) dovoljan pokazatelj da ima novca u sasvim dovoljnoj meri da je suludo olako odbaciti san o izradi nove the-best-uber-naj-naj poslovne aplikacije za tržište Srbije, a i šire.

Naposletku tih 90 miliona evra izvoz software-a u 2009-oj je neko mogao da zaradi u Srbiji 🙂

Što se tiče mog drugog cilja moje potrage / da moj prijatelj Tica dobije svoj program/ definitivno nisam našao “program za PC servise koji radi knjigovodstvo” samo “knjigovodstveni program koji može da se koristi u PC servisu” tako da je jedini način da on dobije taj program kako izgleda da probam sam da ga napravim.

Jeste možda suluda ideja, ali kad zatreba raditi sulude stvari za koga ćemo ih raditi ako ne za svoje prijatelje, zar ne? 🙂

Čitamo se,

Nikola

15 thoughts on “Da li ima smisla raditi knjigovodstvene programe u Srbiji?

  1. Sigurno da ima prostora za rad na tržištu na kojem su ljudi tokom godina (sistemske monopolističke torture) legli na rudu i prihvatili da funkcionišu po sistemu „to tako mora“. Šta hoću da kažem, jednim aktivnim pristupom, samim usvajanjem filozofije da je interes pružaoca usluge zadovoljan korisnik (klasa korisnika), u svakom segmentu njegovih realnih potreba otvara se neograničen prostor za vrednog i hrabrog profesionalca. A i običan čovek pre (i sa osmehom na licu) plati veću sumu za zadovoljstvo nego li manju jer mora.
    U Srbiji je otvoren stalan konkurs za pro bono poslovne aktivnosti koje se naravno materijalizuju na srednji rok jer se malo ljudi prijavljuje…
    Što se tiče konkretnih cifara, tu su stvari verovatno prilično fluidne i teško je pogoditi tačnu situaciju i ljudima čiji je posao da izmere cifre ali i uz nulu gore ili dole vredi pozabaviti se temom.
    Pozdrav za Prag iz kišnog Beograda, Mijat!

  2. pa nidzo reklo bi se da su ovo ozbiljne cifre i nisu nimalo za potcenjivanje, tako da uzeci u obzir cifru koja se mora izdvojiti za program u startu im kasnije za mesecno ili godisnje odrzavanje zavisi od programa shvatas da se ne isplati biti knigovodja u srbiji (narvno salim se), jedini je problem sto su takvi programi usko vezani sa situaciom u zemlji, naravno mislim na krizu jer dosta firmi se zatvara, kao problem broj dva nazalost je nepismenost stanovista i strah od tehnike i komojutera mnogo vise vole da racune pisu rucno, ali sta da radis bice bolje
    pozdrav od starog dobrog druga K…e iz tvog rodnog grada i naravno obavezno se javi kad dodjes.

  3. Zdravo Nikola,

    1. PANTHEON-ov prvi korisnik je bila ozbiljna HW kuča pa ima dosta tog DNK-ja koji sigurno determinira PANTHEON kao super rešenje za PC servise. Možda samo dve brze napomene: sastavnica na narudžbi (za konfiguriranje računala) te pračenje serijskih brojeva (da ne reklamira disk kupljen kod komšije kod tebe) na svim nivoima.

    2. eRačuni: podatak je pogrešan odnosno zavodeći marketing sa strane tog vendora. Kod pažljivog promatranja fine printa vidi se, da je 16K ljudi zatražilo demo verziju i upisalo svoj mail a ne da jih toliko i plača mesečnu pretplatu. Inače: ima i PA u hosted (SaaS) načinu – u Srbiji kreče ta ponuda uskoro

    3. Što se tiče generalnog pitanja mislim da je kalkulacija je malo drugačija. Za razvoj ozbiljnog programskog paketa treba verovatno od 2-7M€ + 3-5 godina. Uz to dodje još trošak održavanja na prodajnom nivou (čitaj: držanje koraka sa zakonodavstvom (!!!) i tehnologijom) – cca 1M€ / godišnje. Ukupni trošak na programera je cca 30% jeftiniji u Srbiji nego u Sloveniji, znači može se malo uštediti ali ne dovoljno.

    4. Ako za kalkulaciju uzmemo 10 godišnju amortizaciju osnovnog paketa + godišnje održavanje onda dodjemo na cca 1.7M€ koji treba generirati godišnje za preživljavanje. Ako tražimo 100€ na korisnika, znači da nam treba cca 17,000 korisnika za pozitivni cashflow.

    5. 17,000 korisnika ne dodje preko noči. Nije ni problem to prodavati nego implementirati. Ajmo reči, da če firma biti super uspešna i da če taj broj dostiči za 4 godine. Ako rastu linearno (da pojednostavimo kalkulaciju) onda nam to generira sledeči cashflow:
    Godina Korisnici Promet Troškovi Saldo
    1. 4.250 212.500 1.700.000 1.487.500
    2. 8.500 425.000 1.700.000 2.762.500
    3. 12.750 637.500 1.700.000 3.825.000
    4. 17.000 850.000 1.700.000 4.675.000
    Znači vidimo, da trebamo od prilike 5M€ kapitala, da bi doveli firmu na pozitivu unutar tih pretpostavki. A pretpostavke su stvarno „best case of best cases scenario“ 🙂

    5. Moje lično mišljenje je, da za dugoročno proživljavanje takve firme treba tržište od min 500,000 potencialnih kupaca. A to svakako znači najmanje čitava ex-YU, samo Srbija (računajuči i satelite) nije dovoljna.

    Ali: finta nije u core sistemu nego u implementacijama. Svaki sistem mora da se prilagodi korisniku. Oni bolji, otvoreni, omogučavaju čak i user programming čime se stekne nužnu fleksibilnost.
    Mislim da su zarade daleko više a rizik puno manji u toj oblasti.

    Pozdrav,
    Andrej Mertelj
    CEO Datalab

  4. Zdravo Andrej,
    Hvala puno na ekspertskom feedback-u koji mi znači mnogo.

    Kao što sam i napomenuo više puta u svom postu, smatram Pantheon najozbiljnijim programom koji trenutno postoji na tržištu Srbije i već sam ga preporučio svom prijatelju da pogleda demo verziju.

    Vezano za tvoje komentare želim da samo kazem da nisam toliko naivan da verujem da je izrada programa za knjigovodstvo delatnost gde ogromni novac vise sa grana i čeka slučajnog prolaznika da ga ubere. Potpuno sam svestan sam da je izrada programirskog koda samo vrh ledenog brega, a da sva logistika i organizacija operacija sa QA, tehnickom podrškom, prisustvom na više tržišta, razvijanjem distributerske mreze itd je ogroman posao koji zahteva ozbiljen resurse (i ljudske i novčane) kao i ozbiljan know-how.
    Jednom rečju slažem se u potpunosti sa tobom o tome da je izrada poslovnih aplikacija kapitalno intezivna u pogledu ulaganja, sa malim profitnim stopama i sporim ROI.

    Iako sam definitivno „the laik“ u poredjenju sa tvojim iskustvom, nadam se da ćeš mi dozvoliti da stavim pod znak pitanja tvoje cifre na kojima baziraš svoje zaključke.

    1.Cena aplikacije od 2 do 7 miliona eura
    Naravno da ima raznoraznih aplikacija, ali za bilo koju od njih 2-7M€ mi izgleda kao neverovatno velika cifra /3-5 godina do solidne *V3* ajde i da prihvatim uslovno.
    Smatram da mali fokusirani tim crafstman-a sa preciznom vizijom obima i segmenta moze da odradi taj program za mnogo manje novce. Koliko manje i u kom stepenu bi to bilo uporedivo sa ozniljnim aplikacijama poput Panthenona – to vec ne mogu da znam, ali bi definitivno bilo uporedivo sa većinom programa na tržištu. U mojoj glavi bar, umesto big bang-a i pravljenja „uber“ aplikacije princip sa manjim fokusiranim proizvodima može da generiše organski kapital dovoljan za dalji postepeni rast. Znam da će ovo da zvuči suludo i da ću momentalno izgubiti kredibilitet u tvojim očima nakon ove izjave, ali ja sam uveren da ako moram tu V1 verziju „prave“ aplikacije mogu da napravim sasvim sam. Sam po moranju a ne po izboru jer ne želim da pokušam da uvlačim tudji kapital u svoju ideju a Bez tog startup kapitala nemoguće je naći nikog ozbiljnog koji hoće da utroši hiljade sati svog vremena samo zarad obećanja o boljem sutra.

    2. Korisnicka sluzba podrske sa cenom od 1 milion eura godišnje
    Sa stanovista laika racunica ide ovako: milion eura pdoeljeno sa 12 je 83000 eura mesečno, što ako podelimo sa 300 eura (nisam odavno bio u Srbiji, ali mi je rečeno da za te pare mogu da se nadju radnici za podršku) je 277 ljudi. Svestan sam da ne ide sve na plate zaposlenih i svestan sam da vi imate veliki broj klijenata, ali vecina tih klijenata ne zove svakog dana tako da stvarno nalazim za tesko da poverujem da je i 100 zaposlenih dobrano previse za tu namenu.

    Ok, da ne cepidlacim previše sa ovim ciframa za koje sam već rekao da nisam nikakav ekspert za razliku od tebe, samo ću još izgovoriti pitanje koje mi se vrzma u glavi od momenta kad sam pročitao tvoj komentar: da li je DataLab od dana 0 imao veliku infrastrukturu i uloženi kapital ili je rođen kao plod (pretpostavljam tvog) rada i ideja pa je tokom vremena rastao? U slučaju da je ovo drugo, zar se ne slažeš da je moguće i u 2010-oj (iako „realno nereleano“) da još neko drugi ima sličnu motivaciju i viziju i da nije kompletno osudjena na propast ideja o izradi nove „savršene“knjigovodstvene aplikacije?

    Hvala,
    Nikola

  5. Naravno da ima smisla raditi poslovne programe u Srbiji, međutim Vaše financijske projekcije su i više nego nerealne i to iz više razloga, ali nebi sada o tome. Posebno je zanimljiv komentar gospodina Andreja Mertelja, koji je verovatno kao momak podigo kredit od 5 miliona eura i iduće 3 godine pisao svoj program, a nakon toga odlučio da uloži još koji euro i na pladnju dobije još par hiljada uglavnom nezadovoljnih korisnika Blue softa. Svi zaboravljaju na jedan ogroman broj malih preduzetnika, ali i preduzeća koja imaju odvojenu proizvodnu i komercijalnu funkciju od računovodstva koje im rade uslužno agencije. Automatsko povezivanje tih funkcija (bez dodatnog ukucavanja dokumenta), po mome je mišljenju još uvek nedirnut segment tržišta. Naravno vreme ističe i u dogledno vreme biće potreban ogroman novac kako bi se osvojio deo tog tržišta. Po mojoj proceni ovo je zadnji momenat da se uđe u ozbiljniju utrku za udeo na tržištu a da Vam pri tom neće biti potrebni milioni eura.

    1. Gospodine Neđo,

      Potpuno se slažem sa vama o izvodljivosti tog poduhvata i o časovniku koji ubrzano otkucava i to nešto brže pomenutom akvizicijom BlueSoft-a o kojoj sam (čisto za slučaj da to već niste videli) već pisao na https://papiri.rs/blog/2010/karl-marx-je-bio-u-pravu/

      Što se tiče realnosti podataka, ja sam se u tekstu ogradio od njih koliko god sam mogao govoreći da su to proizvoljne cifre na bazi javno dostupnih podataka za koje ja ne garantujem opšte da su tačne

      Hvala na vasem komentaru,
      Nikola

  6. Slučajno sam nabasao na tvoj blog pokušavajući da vidim da li je zauzet domen programi-za-knjigovodstvo. Prijatno sam iznenađen tvojim novim i originalnim pristupom celoj priči oko knjigovodstvenih programa u Srbiji. Čak i ako ne napraviš program koji si zamislio, već si svojim sagledavanjem i prikazom stvari puno uradio za nas ostale koji pokušavamo da živimo od izrade i prodaje knjigovodstvenih programa u Srbiji. Ako zatreba neka pomoć od mene ćeš je uvek imati. Nadam se da ćeš započeti dovršiti svoj projekat i u tome ti želim puno uspeha.

  7. To sto treba Tici nije program za knjigovodsvo vec ERP sistem koji moze da isprati proizovdnju (sklapanje racunara) i servis (popravku) stim da podrzi sledljivost komponenti.

    Najbolje srpsko resenje je definitivno UPIS (www.iib.rs), medjutim to nije jeftino.

    Tici treba jeftin ERP a to je definitivno OpenERP (www.openerp.com). OpenERP nema licence, lako se prilagodi svacijim potrebama i implementacija nije skupa.

    1. Tici (i ostalim vlasnicima PC shopova) treba resenje pravljeno za PC shopove koje ne boluje od boljki koje resenja opste namene donose.
      PC servisi takodje imaju mnogo osobenosti (npr. integracija sa B2B portalima distributera) koje nijedan program opste namene ne pokriva. Disparitet izmedju stvarnosti i knjigovodstva najbolje se vidi kada se posmatra proces „proizvodnje racunara“.
      Da ne duzim, smatram da su osobenosti koje program za prodavnicu racunara sadrzi u tolikoj meri posebne, da standardna resenja nisu optimalna u ovoj maloj nishi.

      O tome kako i zasto koristim termin „program za knjigovodstvo“ na blogu sam vec detaljno pisao ovde – ukratko ‘normalni ljudi’ koriste najvise taj termin, a ne ERP, racunovodstveni softver itd (bespogovorno se slazem da su izrazi ovog tipa mnogo pravilniji i precizniji). Pojam programa za knjigovodstvo koristim tako na ovom blogu u maksimalno sirokom smislu poslovnih aplikacija (koji ukljucuje u mojoj glavi i ERP aplikacije)

      Bez obzira na to da li trebaju Tici ili ne, hvala na podeljenim linkovima koji ce sasvim sigurno biti od velike koristi citaocima ovog bloga u traganju za savrsenom poslovnom aplikacijom 🙂

      1. G-dine Nikola,
        malo objasnjenje zasto po mom licnom misljenju na trzistu Srbije nema odgovarajucih poslovno-knjigovodstvenih programa za pojedinacene oblasti poslovanja.
        Razlog je vrlo jedsnostavan, ciljna grupacija na trzistu.
        Po nekoj slobodnoj proceni, u Srbiji ima registrovano oko 200k preduzeca i 100k preduzetnika, potencijalnih kupaca poslovno-knjigovodstvenog programa. Medju tih 300k „firmi“, udeo onih koji se bave racunarima je mozda 2-3%.
        Samim tim se postavlja pitanje, dal je moguce napraviti program koji ce zadovoljiti sve oblasti poslovanja?
        Da moguce je, ali to bi bila jedna velika „azdaja“, koja bi bila isuvise komplikovana, ne samo korisnicima, nego i distributerima, ali i samim programerima.
        Inace, iz licnog iskustva, ono sto je g-din Andrej naveo da je program DataLab-a u mogucnosti da uradi, dodajem na to, da istu stvar mogu uraditi i drugi softveri (Calculus, Bluesoft, …..)
        Zasto onda ni jedan od tih programa nije idealan za oblast poslovanja racunara, jer ce korisnik postaviti pitanje, a zasto nema da mi on ponudi osnovne komponente (sta ako neku kojim slucajem zaboravim).
        Eto prve dorade, a krenuli smo od obicnog magacinskog poslovanja sa „proizvodnjom“ (sklapanjem komponenti).
        Evo primer i iz druge oblasti, apoteke npr.
        Klasicna maloprodaja, prodajes robu fizickim licima, imas ulaz robe, i izlaz robe, ali uz mali dodatak – serijski broj, odlicno poklapa se sa poslovanjem racunarske tehnike, ali njima ne treba da nudi opcije, ali i im treba nesto drugo, rok vazenja leka, jos jedna dorada namenska za ovu oblast (pitanje je koliko ih ima, a da meni sada ne padaju na pamet).
        Ili veleprodaja lekova, opet ista prica, ulaz-izlaz, serijski broj, rok trajanja. Oho imam program za vas, eto meni novca, al ne lezi vraze…
        Znate mi kao velika farmaceutska kuca, imamo automatski magacin (mislim da je po zakonu obavezan). Sto znaci moras pored serijskog broja imati i lokaciju tog leka (red, polica, mesto na polici) i bilo bi lepo kad bi to moglo sve automatski da se poveze na nas automatizovani proces koji nam to doprema iz skladista, odnosno slaze u skladiste. Eto jos jedne namenske dorade, mozda izgleda komplikovano, mada verujem da nije teska za izradu, ali nadogradnje se gomilaju.
        Navedoh samo 2 primera, ko ce da pomisli sta je sve ljudima potrebno, ili misle da im je potrebno….
        I kad sve ovo doradis na programu eto 4-5% trzista, ali ne sigurnog…
        Ovako svi rade uopsteno, moze za svakog, pa ako plate doradu mogu da dobiju i ostalo. A u Srbiji pomeni doplatu, to je kao da im uzimas akcije preduzeca, a ne radis ono sto oni zele.
        Nadam se da sam ti bar malo pomogao, ako nisam onda se izvinjavam na zauzetom prostoru.

        1. G-dine iz mase, 🙂

          delimo isto misljenje da je za optimalno korisnicko iskustvo u koriscenju aplikacije idalno da ta aplikacija bude namenski pisana za odredjenu ciljnu grupu (industrijsku granu, delatnost itd)

          Hvala veliko na primerima, zabelezeni u svesku sa idejama 🙂

          Nikola

          1. ideja je mnogo, ne padaju sve na pamet.
            Ako imas bilo kakva pitanja, moze na e-mail, da pomognem koliko sam u mogucnosti.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Real-user monitoring for Accessibility, Performance, Security, SEO & Errors (SiteLint)